Ovlašćenja komunalne milicije
Saobraćaj i njegovo regulisanje postaju sve problematičniji u većim gradovima Republike Srbije, gde je u znatnoj meri otežano upravljanje prostornim i infrastrukturnim razvojem, koji je prvenstveno uslovljen porastom stanovništva i sve većim brojem automobila. Takođe, sve su uočljivija i odstupanja od planiranih urbanističkih planova i izdatih građevinskih dozvola. Uz sve ovo, često se zanemaruju naučne studije saobraćajne i građevinske struke koje ukazuju na aktuelne probleme i sugerišu potencijalna rešenja.
U nastojanju da se navedeni problemi, pre svega nepropisnog parkiranja i zaustavljanja vozila, reše na nivou lokalne samouprave, došlo se na ideju da se za te potrebe mogu koristiti određeni savremeni sistemi koji podrazumevaju upotrebu vozila opremljenih sistemom za automatsko prepoznavanje registarskih tablica vozila putem mobilnog video nadzora, preuzimajući u velikoj meri metode rada koje su do sada bile rezervisane za Ministarstvo unutrašnjih poslova. Iako se čini da ove aktivnosti predstavljaju logičan sled događaja i potpuno opravdan postupak lokalne samouprave, ipak se može uočiti da je ovaj način rada uveden brzopleto, ne vodeći posebno računa o nadležnostima organa za obavljanje konkretnih poslova, ali i uslove pod kojima se određene delatnosti i aktivnosti mogu obavljati.
Postavlja se i pitanje njihove usklađenosti sa propisima kojima se obezbeđuje zaštita osnovnih prava i sloboda fizičkih lica, posebno prava na zaštitu podataka o ličnosti, koji se putem ovih sistema neminovno obrađuju u većem obimu i na različite načine. Fokus rada biće na analizi pozitivnopravnih propisa koji se odnose na nadležnost lokalne samouprave, posebno onih koji propisuju poslove i ovlašćenja komunalne milicije, te njihovu usklađenost sa propisima koji regulišu bezbednost saobraćaja i zaštitu podataka o ličnosti, posmatranu kroz segment propisivanja, kontrole i procesuiranja prekršaja nepropisnog parkiranja i zaustavljanja vozila, kao i korišćenje ovlašćenja za audio i video snimanje.
Zakonom o policiji (ZOP) uređuju se unutrašnji poslovi, organizacija i nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova, policijski poslovi, organizacija i nadležnost Policije, kao i druga pitanja od značaja za rad Policije i Ministarstva, dok policija, u smislu ovog zakona, predstavlja organizovan način obavljanja zakonom uređenih poslova, koju čine policijski službenici koji, u obavljanju policijskih i drugih unutrašnjih poslova, štite i unapređuju bezbednost građana i imovine, poštujući Ustavom zajemčena ljudska i manjinska prava i slobode i druge zaštićene vrednosti u demokratskom društvu, uz mogućnost upotrebe sredstava prinude u skladu sa Ustavom i zakonom. Prema članu 30 navedenog zakona predviđeno je da su policijski poslovi deo unutrašnjih poslova koje obavlja Policija, primenom policijskih ovlašćenja, mera i radnji, i da, između ostalog, u policijske poslove spadaju regulisanje, kontrola, pružanje pomoći i nadzor u saobraćaju na putevima i drugi poslovi iz propisa o bezbednosti saobraćaja, kao i otkrivanje i rasvetljavanje prekršaja i privrednih prestupa, te da prilikom obavljanja policijskih poslova, policijski službenici primenjuju i ovlašćenja, mere i radnje propisane Zakonikom o krivičnom postupku, Zakonom o prekršajima i drugim zakonima.
Prema Zakonu o komunalnoj miliciji (ZoKM) predviđeno je da se ovi organi obrazuju na teritoriji opštine, grada i grada Beograda, odnosno jedinice lokalne samouprave kao unutrašnja organizaciona jedinica u sastavu jedinstvenog organa opštinske, odnosno gradske uprave ili uprave obrazovane za pojedinu oblast za zakonom određene poslove čijim obavljanjem se obezbeđuje izvršavanje nadležnosti jedinice lokalne samouprave u oblastima, odnosno pitanjima komunalne delatnosti, zaštite životne sredine, ljudi i dobara i obezbeđuje zaštita i održava red u korišćenju zemljišta, prostora, lokalnih puteva, ulica i drugih javnih objekata, kao i obezbeđuje nesmetano obavljanje zakonom određenih poslova iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: poslovi komunalne milicije).
Uzimajući u obzir odredbe člana 10 ZoKM u kojem su predviđeni poslovi komunalne milicije može se zaključiti da je nadležnost komunalne milicije vezana za određene oblasti kontrole iz sfere komunalnih delatnosti koje su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Prema Zakonu o komunalnim delatnostima (ZoKD) ove delatnosti su određene kao delatnosti od opšteg interesa i podrazumevaju pružanje komunalnih usluga od značaja za ostvarenje životnih potreba fizičkih i pravnih lica kod kojih je jedinica lokalne samouprave dužna da stvori uslove za obezbeđenje odgovarajućeg kvaliteta, obima, dostupnosti i kontinuiteta, kao i nadzor nad njihovim vršenjem. Analizom odredbi člana 10 ZoKM koji regulišu nadležnosti kontrole komunalne milicije i članova 2 i 3 ZoKD koji propisuju pojam komunalnih delatnosti i njihovo bliže određenje, može se zaključiti da su u većoj meri oblasti definisane kao komunalne delatnosti iz ZoKD unete u ZoKM kao nadležnosti kontrole koju mogu sprovoditi pripadnici komunalne milicije. Ono što se takođe može uočiti jeste da se u okviru ovih propisa nigde ne navodi oblast regulisanja saobraćaja na putevima, neposredna kontrola, regulisanje saobraćaja i preduzimanje posebnih i drugih mera na uspostavljanju bezbednosti saobraćaja, kontrola učesnika i vozila u saobraćaju i sa njima povezanih aktivnosti te se može zaključiti da jedinica lokalne samouprave i njeni organi, a samim tim i komunalna milicija, nemaju i ne mogu imati nadležnost za propisivanje, kontrolu i procesuiranje prekršaja iz oblasti bezbednosti saobraćaja, posebno kada se radi o zaustavljanju i parkiranju vozila koje spadaju u domen regulisanja Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima prema kome nadzor nad poštovanjem ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, obavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova. Saglasno iznetom, može se izvesti zaključak da komunalna milicija i ako poseduje određena ovlašćenja u pogledu primene sredstava prinude, ipak nije odgovorna za bezbednost javnog saobraćaja na putevima, već se njena delatnost vezuje za komunalne delatnosti predviđene ZoKD.
Imajući u vidu odredbe člana 286, kao i člana 296 Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) može se zaključiti da za kontrolu parkiranja i zaustavljanja na putevima, kao i snimanje saobraćaja, u svrhu dokumentovanja prekršaja i njihovog procesuiranja se kao jedino nadležno telo pojavljuje Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava saobraćajne policije, dok se nadležnost komunalne milicije prema ovom zakonu odnosi na segment uklanjanja, odnosno premeštanja vozila, kao i postavljanje uređaja kojima se sprečava odvoženje vozila prilikom ostvarivanja nadzora i kontrole parkiranja, u skladu sa zakonom, podzakonskim propisima i propisima jedinice lokalne samouprave uz napomenu da se ni tada ne smeju prekoračiti nadležnosti koje su date jedinicama lokalne samouprave, a koje se ne odnose na kontrolu i propisivanje saobraćajnih, već samo komunalnih prekršaja, a što nepropisno parkiranje i zaustavljanje vozila prema važećim zakonskim propisima nikako ne može biti.
Komunalna milicija i zaštita podataka o ličnosti
Kada je reč o ovlašćenju komunalne milicije u pogledu upotrebe sistema za audio i video snimanje i njihova usklađenost sa standardima zaštite podataka o ličnosti potrebno je osvrnuti se na član 25 ZoKM kojim je predviđeno da komunalna milicija vrši audio i video snimanje javnog mesta, radi obavljanja komunalno-milicijskih poslova, korišćenjem opreme za video akustičke snimke i fotografisanje, a radi primene komunalno-milicijskih ovlašćenja, otkrivanja i rasvetljavanja prekršaja, kao i kontrole i analize postupanja komunalnih milicionera.
Dalje se navodi da komunalna milicija može koristiti i vozila komunalne milicije, sa uređajima za snimanje:
a) za potrebe postizanja prethodno pomenutih ciljeva (radi obavljanja komunalno-milicijskih poslova, primene komunalno-milicijskih ovlašćenja, otkrivanja i rasvetljavanja prekršaja, kao i kontrole i analize postupanja komunalnih milicionara)
b) i u slučajevima kada komunalna milicija pruža pomoć drugim organizacionim jedinicama uprave, kao i preduzećima, organizacijama i ustanovama koje na osnovu zakona, odnosno opšteg akta jedinice lokalne samouprave odlučuju o pojedinim pravima građana, pravnih lica ili drugih stranaka (u daljem tekstu: ovlašćene organizacije) kao i vršiocu komunalne delatnosti, kada po oceni ovlašćene organizacije ili vršioca komunalne delatnosti postoje pretpostavke da sprovođenje njihove izvršne odluke neće biti moguće bez prisustva komunalnih milicionara, a kada je to od značaja za obavljanje poslova komunalne milicije, ovlašćenih organizacija i vršioca komunalne delatnosti.
Imajući u vidu da je prema zahtevima odredbe člana 5 stav 1 tačka 2) Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) prilikom određivanja svrhe pojedinačnih obrada podataka o ličnosti to potrebno učiniti tako da svrha bude konkretno određena, izričita, opravdana i zakonita te da se dalje podaci o ličnosti ne mogu obrađivati na način koji nije u skladu sa tim svrhama, može se zaključiti da ovako određivanje svrha za situacije kada se može vršiti audio i video snimanje uz kombinaciju sa odredbom člana 10 stav 1 tačka 7) ZoKM gde je navedeno da poslovi komunalne milicije, pored onih pobrojanih u stavu 1 tačkama od 1 do 6 istog člana, to mogu biti i drugi poslovi u skladu sa zakonom, ukazuje na to da se za obavljanje bilo kog od poslova komunalne milicije, a koji kako se iz citiranih odredbi može uočiti nisu uvek najjasnije i nedvosmisleno određeni, može upotrebljavati audio i video snimanje, a što za sobom povlači mogućnosti za potencijalno arbitrerno odlučivanje, postavljanje velikih diskrecionih ovlašćenja navodeći ka prekomernoj upotrebi ovlašćenja, obrade podataka o ličnosti koja bi mogla proizvesti nezakonitosti u postupanju i time ugrožavanju postignutih prava i sloboda građana.
Takođe kada je reč o mogućnostima da prilikom pružanja pomoći drugim organizacionim jedinicama uprave, kao i preduzećima, organizacijama i ustanovama i vršiocima komunalne delatnosti, komunalna milicija koristi opremu za audio i video snimanje, a kada faktički neki od navedenih subjekata proceni da je to od značaja za obavljanje poslova komunalne milicije, ovlašćenih organizacija i vršioca komunalne delatnosti, uočava se da se ovo ovlašćenje i upotreba ovih sistema proširuje na neki način i na druge subjekte čiji broj, posebno uzimajući u obzir definiciju vršilaca komunalnih delatnosti koji mogu biti različita javna preduzeća, privredna društva, preduzetnici ili drugi privredni subjekti i poslovi koje oni obavljaju, u znatnoj meri se proširuje ne samo već prvobitno nedovoljno određena svrha, nego i krug subjekata koji na neki način ekstenzivnim i ponekad proizvoljnim tumačenjima i naknadno u praksi mogu određivati i/ili proširivati svrhu što povećava mogućnosti za potencijalne zloupotrebe i korišćenje van granica datih ovlašćenja. Pored navedenog, potrebno bi bilo da imajući u vidu da se na ovaj način komunalna milicija i drugi navedeni subjekti javljaju kao oni koji zajednički određuju svrhu obrade i da se u kontekstu ZZPL mogu smatrati zajedničkim rukovaocima podataka o ličnosti, te bi njihove odnose bliže i jasnije trebalo urediti pre svega zakonom ili u nedostatku zakonskog propisa bar odgovarajućim sporazumom u skladu sa članom 43 ZZPL.
Pravilnik o načinu snimanja na javnom mestu i načinu na koji komunalna milicija saopštava nameru da vrši snimanje
Važno je istaći i to da ukoliko komunalna milicija ima nameru da sprovodi snimanje javnog mesta da to mora javno da saopšti, te da radi sprovođenja datih ovlašćenja način snimanja na javnom mestu i način saopštavanja namere o tom snimanju propisuje ministar nadležan za poslove lokalne samouprave.
Prema članu 4 Pravilnika o načinu snimanja na javnom mestu i načinu na koji komunalna milicija saopštava nameru da vrši snimanje ( Pravilnik o načinu snimanja) snimanjem na javnom mestu, u smislu ovog pravilnika, smatra se snimanje koje komunalna milicija vrši na bilo kojem delu javnog prostora, sa objektima ili bez njih, odredivog spoljnom ivicom u odnosu na druge javne prostore (u daljem tekstu: perimetar javnog prostora) i namenjene svima pod jednakim uslovima, uz napomenu iz člana 5 da vizuelni ugao koji komunalna milicija pokriva prilikom snimanja mora da odgovara prostoru koji je neophodan za ostvarivanje zakonite svrhe snimanja, tako da ne sme biti veći od neophodnog za ostvarivanje te svrhe, niti zahvatati prostor u isključivom vlasništvu privatnih lica. Može se uočiti da termin javnog mesta i prostora nije određen zakonom već se to čini podzakonskim aktom, što može dovesti u pitanje pravnu sigurnost imajući u vidu načine donošenja podzakonskih akata i mogućnosti njihove izmene i dopune pojednostavljenom procedurom i odlukom nadležnog ministra, a što u velikoj meri može dovesti u pitanje i zakonitu realizaciju ovlašćenja koja se odnose na audio i video snimanje i dalje njihovo potencijalno neadekvatno proširenje. Kada je reč o određivanju pojmova važno je napomenuti da ni ZoKM niti Pravilnikom o načinu snimanja nije definisan pojam audio i video snimanja niti šta se podrazumeva pod opremom za video-akustičke snimke i fotografisanje, a što je trebalo biti učinjeno pre svega ZoKM. Pored mogućnosti da se snimanje vrši upotrebom vozila komunalne milicije koja je predviđena ZoKM, citiranim Pravilnikom o načinu snimanja se u članu 7 prvi put navodi da se oprema za video akustičke snimke i fotografisanje ugrađuje se na postojeće objekte javnih površina ili za tu namenu posebno izgrađene objekte, koja su u javnoj svojini jedinice lokalne samouprave.
Još jedan od pokazatelja nerazumevanja i neusklađenosti sa ZZPL je odredba člana 8 Pravilnika o načinu snimanja koja propisuje da se snimanje vrši po odluci načelnika komunalne milicije, odnosno komunalnog milicionara koga načelnik odredi za obrađivača u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti. Naime, članom 4. tačka 9) ZZPL definisano je da se pod obrađivačem podrazumeva fizičko ili pravno lice, odnosno organ vlasti koji obrađuje podatke o ličnosti u ime rukovaoca, te se saglasno navedenom komunalni milicioner koji u skladu sa odlukom načelnika vrši snimanje može samo smatrati ovlašćenim licem koji te radnje obrade vrši u okviru rukovaoca, a ne spoljnim akterom koji u ime i za račun rukovaoca vrši radnje obrade podataka o ličnosti.
Kao najkontroverzniji segment sa aspekta zaštite podataka o ličnosti ovog Pravilnika o načinu snimanja jeste odredba člana 10 koja predviđa da:
a) Snimanja koja ne zahtevaju identifikaciju lica, komunalna milicija vrši korišćenjem sopstvenih ljudskih i tehničkih resursa.
b) Snimanja koja obuhvataju obradu biometrijskih podataka u cilju jedinstvene identifikacije fizičkog lica, kao i snimanja koja predstavljaju sistematski nadzor nad javno dostupnim površinama u velikoj meri, komunalna milicija vrši korišćenjem svojih ljudskih i tehničkih resursa i u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Na ovaj način se komunalnoj miliciji daje ovlašćenje da vrši obradu biometrijskih podataka o ličnosti, prvi put se pominje identifikacija lica koja se ne navodi u ZoKM, kao i sistematski nadzor nad javno dostupnim površinama u velikoj meri i prema velikom (neodređenom) broju lica, a što citiranu odredbu ovog pravilnika dovodi ka pitanju njene usklađenosti sa članom 42. Ustava Republike Srbije koji propisuje da se prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuje zakonom, posebno imajući u vidu da ova ovlašćenja nisu predviđena ni ZoKM. Čak i da se ovakav vid obrade podataka o ličnosti predvidi nekim budućim izmenama i dopunama ZoKM, što smatramo nepotrebnim i prekomernim uzimajući u obzir nadležnosti komunalne milicije, morala bi biti usklađena i sa članom 17. stav 2. tačka 7) ZZPL koji propisuje uslove za obradu posebnih vrsta podataka o ličnosti u cilju ostvarivanja značajnog javnog interesa uz detaljnu analizu i jasno opravdane i dokazane razloge da je takva obrada srazmerna ostvarivanju konkretnog i precizno određenog cilja, uz poštovanje suštine prava na zaštitu podataka o ličnosti i da je obezbeđena primena odgovarajućih i posebnih mera zaštite osnovnih prava i interesa lica na koje se podaci koji se prikupljaju i obrađuju odnose.
Kada je reč o tome da se obrada ovih podataka i nadzora nad javnim površinama sprovodi u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova javlja se još jedna bitna činjenica da se u tom slučaju ova dva navedena organa smatraju zajedničkim rukovaocima te da bi se taj odnos morao regulisati pre svega zakonom, a u skladu sa članom 43 ZZPL. Važno je napomenuti i to da za ovakve vrste obrade podataka trenutno ne postoji ni pravni osnov niti opravdanje da ih prikuplja i obrađuje ni Ministarstvo unutrašnjih poslova a o čemu svedoči i mišljenje Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti od 29.05.2020. godine kojim se konstatuje da za nameravanu obradu biometrijskih podataka u cilju jedinstvene identifikacije lica upotrebom video kamera i uređaja koji omogućavaju audio i video snimanje na javno dostupnim površinama nije obezbeđen odgovarajuću pravni osnov, te da se u skladu sa odredbama člana 79 stav 2 tačka 1) ZZPL, upozorava MUP da se nameravanim radnjama obrade podataka mogu povrediti odredbe 5, 12, 13 i 54 ZZPL23, pa se postavlja pitanje kako je uopšte moguće da se ovakav način obrade predviđa pravilnikom kao podzakonskim aktom i to za potrebe rada komunalne milicije, a da tako nešto nema nikakvog osnova da preduzima ni Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Pravilnik o sadržini evidencija koje vodi komunalna milicija, načinu njihovog vođenja i uništavanju određenih podataka
Članom 29 ZoKM predviđene su evidencije koje vodi komunalna milicija, a gde se ,između ostalih, navodi i evidencije o audio i video snimcima, te da ministar nadležan za sistem lokalne samouprave propisuje sadržinu i način vođenja evidencija kao i postupak i način uništavanja podataka koji su prikupljeni audio i video snimanjem uz upućivanje da se na podatke o ličnosti sadržane u evidencijama koje vodi komunalna milicija primenjuju propisi o zaštiti podataka o ličnosti.
Prema članu 5 stav 1 Pravilnika o sadržini evidencija koje vodi komunalna milicija, načinu njihovog vođenja i uništavanju određenih podataka (Pravilnik o sadržini evidencija) o audio i video snimcima komunalna milicija vodi evidenciju koja sadrži:
a) fotografije i audio i video snimke lica, vozila, događaja i prostora;
b) lične i biometrijske podatke o licima, JMBG, registarske oznake vozila, datum događaja, vreme događaja, informacije o prostoru;
v) identifikacione brojeve događaja, podatke o vlasnicima vozila, vozilima i učinjenim prekršajima.
Posmatrajući citirane odredbe Pravilnika o sadržini evidencija može se uočiti da evidencija o audio i video snimcima sadrži i određene podatke za koje smo u prethodnom izlaganju zaključili da ne postoji pravni osnov niti opravdanje ni za prikupljanje niti bilo koji drugi oblik njihove obrade. Naime, snimanje na javnim mestima načelno je regulisano članom 25 ZoKM gde se navodi da komunalna milicija vrši audio i video snimanje javnog mesta, radi obavljanja komunalno-milicijskih poslova, korišćenjem opreme za video akustičke snimke i fotografisanje. Međutim, sam ZoKM, kao što je već ranije istaknuto ne reguliše eksplicitno šta snimanje na javnim mestima podrazumeva niti određuje pojam javnog mesta, već se određenje ovog pojma pronalazi u Pravilniku o načinu snimanja, o čemu je detaljnije prethodno izneto.
Takođe, sam ZoKM a ni podzakonski akti doneti na osnovu njega nemaju definiciju pojma video-akustičnog snimanja i fotografisanja tj. video-nadzora koje sprovodi komunalna milicija, te iz dostupne formulacije člana 25 ZoKM možemo pretpostaviti da se radi o tzv. „običnom“ video nadzoru koji bi obuhvatao snimanje, nadgledanje i praćenje snimanog prostora, bez mogućnosti bilo kakvog prepoznavanja i obrade biometrijskih podataka lica, registarskih oznaka vozila, podataka o vlasnicima vozila, radnjama, objektima i sl. jer za takve funkcionalnosti bi podrazumevale postojanje eksplicitne zakonske odredbe kojom bi se morali jasno i precizno odrediti pravni osnov, ciljevi obrade i podaci o ličnosti koji se obrađuju zajedno sa svrhom obrade saglasno članovima 12 i/ili 13 ZZPL. Pored navedenog, nigde se u ZoKM ne predviđa mogućnost postojanja i upotrebe opreme za bilo kakve oblike prepoznavanja i identifikacije niti šta bi ona podrazumevala, a samim tim ni to koje podatke o ličnosti može i mora da prikuplja kako bi ispravno funkcionisala i na koji bi način sprovodila identifikaciju, tako da ostaje nejasno na koji način i po kom osnovu komunalna milicija prikuplja i obrađuje u okviru evidencija o audio i video snimanju lične i biometrijske podatke o licima, registarske oznake vozila, podatke o vlasnicima vozila i sl.
Članom 5 stav 2 Pravilnika o sadržini evidencija predviđa se i postojanje evidencije o podacima o izuzimanju, pregledanju, kopiranju i umnožavanju fotografija i audio i video snimaka komunalne milicije iz stava 1, a koji se čine dostupnim na zahtev drugih organa, tj. organizacionih jedinica. Iz navedenog se može zaključiti da se odnosi na sve podatke o ličnosti koji su navedeni u stavu 1, da je te podatke obradila komunalna milicija i da ih je ustupila na zahtev drugom organu, a da pritom te radnje obrade snimaka, podataka o ličnosti i ustupanja nisu eksplicitno propisane ZoKM.
Kada je reč o rokovima čuvanja podataka prikupljenih audio i video snimanjem ZoKM je propisano da se podaci koji se ne mogu koristiti u postupku, uništavaju u roku od godinu dana, od nastupanja zastarelosti za pokretanje odnosno, vođenje prekršajnog postupka, u skladu sa zakonom, dok se Pravilnikom o sadržini evidencija predviđa da ako su prikupljeni podaci potrebni za vođenje krivičnog, prekršajnog i disciplinskog postupka, da se čuvaju pet godina od okončanja postupka. Mišljenja smo da bi obe navedene situacije oko rokova uništavanja i čuvanja podataka trebalo regulisati pre svega zakonom radi većeg stepena pravne sigurnosti, a ne to činiti na način kako je trenutno regulisano.
Umesto zaključka
Sve prethodno navedeno ukazuje na to da propisi koji uređuju postupanje komunalne milicije u pogledu mnogih pitanja koja se tiču zaštite podataka o ličnosti, a posebno onih prilikom upotrebe opreme za audio i video snimanje, nisu na adekvatan način regulisana i da ostavljaju dosta otvorenih pitanja, neodređenih i/ili nedovoljno određenih pojmova i ovlašćenja što vodi ka sve većoj pravnoj nesigurnosti i može se sa većim stepenom verovatnoće zaključiti, nepostojanju adekvatnog i jasnog pravnog osnova i svrhe za prikupljanje i druge vrste obrada podataka o ličnosti putem opreme za video akustičke snimke i fotografisanje.
Potrebno je naglasiti i to da je obrada podataka o ličnosti zakonita ako je neophodna za vršenje javnih ovlašćenja u smislu člana 12 stav 1 tačka 5) ZZPL, ali da u smislu člana 14 stav 1 ZZPL ista mora biti propisana zakonom, a ne pravilnikom ili odlukom, kao podzakonskim aktima uz napomenu da zakonom iz stava 1. člana 14 se mora propisati javni interes koji se namerava ostvariti, kao i obaveza poštovanja pravila o srazmernosti obrade u odnosu na cilj koji se namerava ostvariti, a uz navođenje uslova za dozvoljenost obrade od strane rukovaoca, vrste podataka koji su predmet obrade, lica na koje se podaci o ličnosti odnose, lica kojima se podaci mogu otkriti i svrha njihovog otkrivanja, ograničenja koja se odnose na svrhu obrade, rok pohranjivanja i čuvanja podataka, kao i druge posebne radnje i postupke obrade, uključujući i mere za obezbeđivanje zakonite i poštene obrade.
Imajući u vidu izneto, potrebno bi bilo ZoKM, kao i prateće podzakonske akte uskladiti sa ZZPL, a posebno kada je reč o pravnim osnovima i svrhama obrade. Naime trebalo bi na precizan i jasan način odrediti svaku pojedinačnu svrhu obrade podataka, vrste podataka koje se prikupljaju i obrađuju sa konkretno i precizno određenim ciljem koji se želi postići, a posebno kada je reč o svrhama obrade podataka u pogledu ovlašćenja komunalne milicije za audio i video snimanje. Nije bespredmetno naglasiti i to da se navedeno usklađivanje moralo već sprovesti imajući u vidu odredbu člana 2 stav 2 ZZPL koja predviđa da odredbe posebnih zakona kojima se uređuje obrada podataka o ličnosti moraju biti u skladu sa ovim zakonom, kao i člana 100 ZZPL koji ukazuje da odredbe drugih zakona, koje se odnose na obradu podataka o ličnosti se moraju uskladiti sa odredbama ovog zakona do kraja 2020. godine, a što, kako se iz navedenog može uočiti, nije još uvek učinjeno.
Više o ovoj temi u radu: I. Milić, O. Kalaba, Savremeni „pametni“ sistemi za regulisanje saobraćaja u gradovima Republike Srbije – (ne) usklađenost pozitivnopravnih propisa („pazi, snima se“), Međunarodni naučni skup „Pravo između ideala i stvarnosti“, tematski zbornik radova, Kosovska Mitrovica 2023, str. 253-277. Link >>