Ova stranica sadrži informacije o pojmu, regulativi, krivičnim delima obuhvaćenim pojmom sajber kriminala i nadležnim institucijama
SAJBER ILI VISOKOTEHNOLOŠKI KRIMINAL?
U Srbiji zakoni ne prepoznaju termin sajber kriminal
Za označavanje sajber kriminala koristi se termin visokotehnološki kriminal (VTK)
Ratifikujući Konvenciju Saveta Evrope – Convention on Cybercrime – zakonodavac se opredelio za ovaj izraz
Konvencija od države potpisnice zahteva da određena ponašanja, koja su obuhvaćena pojmom sajber kriminala, predvidi kao krivična dela
Krivična dela u Srbiji propisuju se u Krivičnom zakonuku (KZ)
U smislu Konvencije radi se o sledećim grupama krivičnih dela:
- protiv poverljivosti, celovitosti i dostupnosti računarskih podataka i sistema
- u vezi sa računarima
U Krivičnom zakoniku ova dela su propisana kao krivična dela protiv bezbednosti računarskih podataka
- u vezi sa sadržajem (odnosi se prvenstveno na dečju pornografiju)
- u vezi sa kršenjem autorskih i srodnih prava
U Krivičnom zakoniku ova dela propisana su kao krivična dela u drugim glavama - krivična dela protiv polne slobode i krivična dela protiv intelektualne svojine
Međutim, pojam visokotehnološkog kriminala je širi od sajber kriminala u smislu Konvenciju
Pojam VTK određen je u Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (čl. 2) kao
vršenje krivičnih dela kod kojih se kao objekat ili sredstvo izvršenja krivičnih dela javljaju računari, računarski sistemi, računarske mreže, računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku
Izraz visokotehnološki je upotrebljen i za označavanje posebnih organizacionih jedinica državnih organa koje su obrazovane radi otkrivanja, krivičnog gonjenja i suđenja za krivična dela određenih kao VTK
REGULATIVA
Zakoni koji propisuju krivična dela obuhvaćena pojmom visokotehnološkog kriminala i kojima se uređuje nadležnost državnih organa
- Potvrđuje se Konvencija Saveta Evrope sačinjena 23. novembra 2001. u Budimpešti
- Sadrži tekst Konvencije u originalu na engleskom jeziku i prevodu na srpski jezik
- Srbija se obavezala da usvoji zakonodavne i druge mere koje su potrebne da izvrši obaveze utvrđene ovom konvencijom – da predvidi krivična dela koje Konvencija prepoznaje kao sajber kriminal, i da propiše ovlašćenja i procedure za krivično gonjenje i postupak za dela obuhvaćena sajber kriminalom i za prikupljanje elektronskih dokaza bez obzira na to o kom se delu radi, uz poštovanje uslova i ograničenja ljudskih prava
- Srbija nije u potpunosti izvršila preuzete obaveze
- Potvrđuje se Dodatni protokol uz Konvenciju o visokotehnološkom kriminalu koji se odnosi na inkriminaciju dela rasističke i ksenofobične prirode izvršenih preko računarskih sistema, potpisan u Strazburu 28. januara 2003. godine
- Sadrži tekst Dodatnog protokola u originalu na engleskom jeziku i prevodu na srpski jezik
- Srbija se obavezala da usvoji zakonodavne i druge mere koje su potrebne da izvrši obaveze utvrđene ovom konvencijom – da predvidi određena ponašanja kao krivično delo
- Srbija nije izvršila preuzete obaveze
- Potvrđuje se Drugi dodatni protokol uz Konvenciju o visokotehnološkom kriminalu o pojačanoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, potpisan u Strazburu 12. maja 2022. godine
- Sadrži tekst Drugog dodatnog protokola u originalu na engleskom jeziku i prevodu na srpski jezik
- Srbija se obavezala da usvoji zakonodavne i druge mere koje su potrebne da izvrši obaveze utvrđene ovim protokolom
- Srbija nije izvršila preuzete obaveze
- Propisuje krivična dela i sankcije
- Ne poznaje termin sajber kriminal niti visokotehnološki kriminal
- Određuje značenje izraza: računarski podatak, računar, računarski system, računarska mreža, računarski program, računarski virus
- Krivična dela koja Konvencija prepoznaje kao sajber kriminal propisana su na više mesta:
- Osam krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih podataka (glava dvadeset sedam): Oštećenje računarskih podataka i programa (čl. 298), Računarska sabotaža (čl. 299), Pravljenje i unošenje računarskih virusa (čl. 300), Računarska prevara (čl. 301), Neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka (čl. 302), Sprečavanje i organičavanje pristupa javnoj računarskoj mreži (čl. 303), Neovlašćeno korišćenje računara ili računarske mreže (čl. 304), Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za izvršenje krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih podataka (čl. 304a)
- Dva krivična dela protiv polne slobode (glava osamnaesta): Prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju (čl. 185) i Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu (čl. 185b)
- Pet krivičnih dela protiv intelektualne svojine (glava dvadeseta): Povreda moralnih prava autora i interpretatora (čl. 198), Neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava (čl. 199), Neovlašćeno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim pravima (čl. 200), Povreda pronalazačkog prava (čl. 201) i Neovlašćeno korišćenje tuđeg dizajna (čl. 202)
- Određuje pojam VTK
- Određuje krivična dela radi čijeg otkrivanja, krivično gonjenja i suđenja se primenjuje:
- Dela protiv bezbednosti računarskih podataka određena Krivičnim zakonikom
- Dela protiv intelektualne svojine, imovine, privrede i pravnog saobraćaja, kod kojih se kao objekat ili sredstvo izvršenja krivičnih dela javljaju računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku, ako broj primeraka autorskih dela prelazi 2000 ili nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara;
- Dela protiv sloboda i prava čoveka i građanina, polne slobode, javnog reda i mira i ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije, koja se zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava mogu smatrati krivičnim delima VTK.
- Uređuje obrazovanje, organizaciju, nadležnost i ovlašćenja posebnih organizacionih jedinica državnih organa radi otkrivanja, krivičnog gonjenja i suđenja za krivična dela određena ovim zakonom
KRIVIČNA DELA
Krivična dela koja se smatraju sajber kriminalom u smislu Konvencije
Primeri drugih krivičnih dela u nadležnosti Tužilaštva za VTK
Krivična dela koja se smatraju sajber kriminalom u smislu Konvencije
Krivična dela protiv bezbednosti računarskih podataka
Oštećenje računarskih podataka i programa (čl. 298)
“(1) Ko neovlašćeno izbriše, izmeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski podatak ili program,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(4) Uređaji i sredstva kojima je učinjeno krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana, ako su u svojini učinioca, oduzeće se.”
Postoji osnovni oblik (st.1) i dva teža oblika (st.2 i 3) određena visinom prouzrokovane štete
Bilo ko – svako lice koje neovlašćeno preduzima jednu od alternativno određenih radnji
Neovlašćeno (bez saglasnosti vlasnika)
- brisanje
- izmena
- oštećenje
- prikrivanje
- činjenje računarskog podatka ili programa neupotrebljivim na drugi način
Računarski podatak ili program
- Računarski podatak je svako predstavljanje činjenica, informacija ili koncepta u obliku koji je podesan za njihovu obradu u računarskom sistemu, uključujući i odgovarajući program na osnovu koga računarski sistem obavlja svoju funkciju (čl. 112 st.1 t. 17 KZ)
- Računarskim programom smatra se uređeni skup naredbi koji služe za upravljanje radom računara, kao i za rešavanje određenog zadatka pomoću računara (čl. 112 st.1 t. 19 KZ)
Ukoliko se radi o kopiji računarskog podatka ili programa, neće se raditi o ovom delu (eventualno o krivičnom delu uništenje i oštećenje tuđe stvari iz čl.212 KZ)
- Nastupanje štete – ukoliko bi posledica izostala, radilo bi se o pokušaju
- Računarski podatak ili program je neupotrebljiv – ne može se više koristiti – onemogućeno je da služi svojoj svrsi
- Šteta ne obuhvata samo vrednost računarskog podatka i programa, nego i štetu koja je posledica toga
- Ako prouzrokovana šteta prevazilazi određeni iznos, radi se o težim oblicima: preko 450.000 (st.2) i preko 1.500.000 (st.3)
- Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Mora da postoji svest o tome da preduzima radnje neovlašćeno
Namera i motivi su irelevantni (mogu biti od značaja za odmeravanje kazne)
- Pokušaj bi postojao ako bi neko preduzeo radnju ali ne bi nastupila posledica, tj. računarski podatak ili program ne bi postali neupotrebljivi
- Pokušaj nije kažnjiv, osim za delo iz st. 3 – učinilac se za pokušaj kažnjava kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom
- novčana kazna ili zatvor do jedne godine – za osnovni oblik
- zatvor od tri meseca do tri godine – ako je delom prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara
- zatvor od tri meseca do pet godina – ako je delom prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Računarska sabotaža (čl. 299)
“Ko unese, uništi, izbriše, izmeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski podatak ili program ili uništi ili ošteti računar ili drugi uređaj za elektronsku obradu i prenos podataka sa namerom da onemogući ili znatno omete postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove, preduzeća ili druge subjekte,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.”
Postoji samo jedan oblik
Bilo ko – svako lice koje preduzima jednu od alternativno određenih radnji u određenoj nameri
Dve su moguće radnje izvršenja:
1)
- unos,
- uništenje,
- brisanje,
- izmena,
- oštećenje,
- prikrivanje, ili
- na drugi način činjenje neupotrebljivim
računarskog podatka ili programa
ili
2)
- uništenje, ili
- oštećenje
računara ili drugog uređaja za elektronsku obradu i prenos podataka
Postoji ovo krivično delo samo ako se navedene radnje preduzimaju s namerom da se onemogući ili znatno omete postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove, preduzeća ili druge subjekte
Neophodno je da radnja preduzeta u toj nameri
- Ta namera ne mora biti ostvarena
Objekt prve radnje je računarski podatak ili program:
- Računarski podatak je svako predstavljanje činjenica, informacija ili koncepta u obliku koji je podesan za njihovu obradu u računarskom sistemu, uključujući i odgovarajući program na osnovu koga računarski sistem obavlja svoju funkciju (čl. 112 st.1 t. 17 KZ)
- Računarskim programom smatra se uređeni skup naredbi koji služe za upravljanje radom računara, kao i za rešavanje određenog zadatka pomoću računara (čl. 112 st.1 t. 19 KZ)
Objekt druge radnje je računar ili drugi uređaj za elektronsku obradu i prenos podataka:
- Računar je svaki elektronski uređaj koji na osnovu programa automatski obrađuje i razmenjuje podatke (čl. 112 st.1 t. 33 KZ)
- Drugi uređaj za elektronsku obradu i prenos podataka – nije određeno u KZ – ovo bi bili drugi uređaji koji nisu obuhvaćeni pojmom računara ili računarskog sistema
- Nastupanje štete – ukoliko bi posledica izostala, radilo bi se o pokušaju
- Posledica prve radnje: činjenje računarskog podatka ili programa neupotrebljivim
- Posledica druge radnje: uništenje ili oštećenje računara ili drugog uređaja za elektronsku obradu i prenos podataka
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Pored umišljaja mora da postoji i namera: onemogućavanje ili znatno ometanje postupka elektronske obrade i prenosa podataka)
- Namera mora da obuhvata i to da se radi o podacima koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove, preduzeća ili druge subjekte
- Ako bi učinilac postupao s takvom namerom, ali se ne bi radilo o podacima koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove, preduzeća ili druge subjekte, ne bi postojalo ovo krivično delo
- Ako učinilac ne bi postupao s takvom namerom, ne bi se radilo o ovom krivičnom delu
Nije potrebno da je došlo do ostvarenja namere da bi postojalo ovo krivično delo
- Pokušaj bi postojao ako bi neko preduzeo radnju ali bi izostala posledica, tj. računarski podatak ili program ne bi postali neupotrebljivi, odnosno računar ili drugi uređaja za elektronsku obradu i prenos podataka ne bi bili uništeni ili otšećeni
- Pokušaj je kažnjiv – učinilac se za pokušaj kažnjava kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom
Zatvor od šest meseci do pet godina
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Pravljenje i unošenje računarskih virusa (čl. 300)
“(1) Ko napravi računarski virus u nameri njegovog unošenja u tuđ računar ili računarsku mrežu,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
(2) Ko unese računarski virus u tuđ računar ili računarsku mrežu i time prouzrokuje štetu,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Uređaj i sredstva kojima je učinjeno krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.”
Postoje dva osnovna oblika (st.1 i 2)
Bilo ko – svako lice koje preduzima jednu od alternativno određenih radnji
Za prvi oblik: pravljenje računarskog virusa u nameri njegovog unošenja u tuđ računar ili računarsku mrežu
- Da bi postojalo krivično delo, virus se pravi u takvoj nameri, ako je nema u trenutku pravljenja – nema krivičnog dela
Za drugi oblik: unošenje računarskog virusa u tuđ računar ili računarsku mrežu čime je prouzrokovana šteta (nebitno da li je virus napravio sam ili je došao do njega na neki drugi način)
- Ako unošenjem virusa nije prouzrokovana šteta – nema ovog krivičnog dela
Računarski virus je računarski program ili neki drugi skup naredbi unet u računar ili računarsku mrežu koji je napravljen da sam sebe umnožava i deluje na druge programe ili podatke u računaru ili računarskoj mreži dodavanjem tog programa ili skupa naredbi jednom ili više računarskih programa ili podataka (čl. 112)
- Krivično delo postoji samo ako se radi o virusu, ne i o drugim oblicima malvera
Za drugi oblik objekt radnje je tuđi računar ili računarska mreža:
- Računar je svaki elektronski uređaj koji na osnovu programa automatski obrađuje i razmenjuje podatke (čl. 112 st.1 t. 33 KZ)
- Računarskom mrežom smatra se skup međusobno povezanih računara, odnosno računarskih sistema koji komuniciraju razmenjujući podatke (čl. 112 st.1 t. 18 KZ)
- Za prvi oblik: delo je dovršeno time što je neko napravio virus u nameri da ga unese u tuđi računar ili mrežu – za postojanje ovog oblika nije potrebno da taj virus unese niti da je unošenjem nastupila šteta – ukoliko bi se virus uneo i time se prouzrokovala šteta, radilo bi se i o drugom obliku
- Za drugi oblik: posledica je nastupanje štete: imovinske ili druge štete (npr. zastoj u radu računara) – ukoliko bi posledica izostala, radilo bi se o pokušaju
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
Za postojanje prvog osnovnog oblika je potrebno da učinilac postupa u određenoj nameri: da napravljeni virus unese u tuđi računar ili mrežu
- Krivično delo postoji samo ako je neko napravio virus u nameri da ga unese u tuđi računar ili mrežu – ako nema te namere, nema ovog krivičnog dela
- Za dovršeno krivično delo ta namera ne mora biti ostvarena
Za drugi oblik namera i motivi su irelevantni (mogu biti od značaja za odmeravanje kazne)
- Samo pravljenje virusa je pokušaj koji je nakažnjiv
- Unošenje virusa u tudji sistem bez da je nastupila šteta je nekažnjivi pokušaj
- novčana kazna ili zatvor do šest meseci – za prvi oblik
- novčana kazna ili zatvor do dve godine – za drugi oblik
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Računarska prevara (čl. 301)
“(1) Ko unese netačan podatak, propusti unošenje tačnog podatka ili na drugi način prikrije ili lažno prikaže podatak i time utiče na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini samo u nameri da drugog ošteti,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.”
Postoji osnovni oblik (st.1), dva teža oblika određena visinom prouzrokovane štete (st. 2 i 3) i lakši oblik određen namerom (st.4)
Bilo ko – svako lice koje preduzima neku od alternativno određenih radnji u određenoj nameri
Više radnji:
- unošenje netačnog podatka, ili
- propuštanje unošenja tačnog podatka, ili
- na drugi način prikrivanje tačnog podatka, ili
- lažno prikazivanje podatka
Za razliku od opšte prevare, kod ovog krivičnog dela nije potrebno dovođenje ili održavanje u zabludi.
Radnja se vrši u određenoj nameri – ako nema te namere, nema ovog krivičnog dela
Elektronska obrada i prenos podataka
Izmenjen rezultat elektronske obrade i prenosa podataka: takav rezultat do kog ne bi došlo da nije učinjeno krivično delo – ukoliko bi posledica izostala, radilo bi se o pokušaju
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Za osnovni i teže oblike mora da postoji namera učinioca da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu – nije dovoljna samo namera pribavljanja protivpravne koristi nego namera mora da obuhvata i nameru da se drugome prouzrokuje šteta (ukoliko bi ova druga namera izostala moglo bi se raditi o opštem delu prevare, ukoliko bi bili ostvareni svi elementi – pre svega dovođenje ili održavanje u zabludi)
- Ukoliko se delo čini samo u nameri da se drugi ošteti – radi se o lakšem obliku
- Ako izostaje namera u trenutku preduzimanja radnje, ne postoji ovo krivično delo
- Za dovršeno krivično delo ta namera ne mora biti ostvarena
- Pokušaj bi postojao ako bi bila preduzeta radnja a izostala bi posledica, odnosno ne bi se uticalo na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka
- Pokušaj nije kažnjiv, osim za delo iz st. 2 i 3 – učinilac se za pokušaj kažnjava kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom
- novčana kazna ili zatvor do tri godine – za osnovni oblik
- zatvor od jedne do osam godina – ako je delom pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara
- zatvor od dve do deset godina – ako je delom pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara
- novčana kazna ili zatvor do šest meseci – ako delo učinjeno samo u nameri da se drugi ošteti
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka (čl. 302)
“(1) Ko se, kršeći mere zaštite, neovlašćeno uključi u računar ili računarsku mrežu, ili neovlašćeno pristupi elektronskoj obradi podataka,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
(2) Ko snimi ili upotrebi podatak dobijen na način predviđen u stavu 1. ovog člana,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana došlo do zastoja ili ozbiljnog poremećaja funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka ili mreže ili su nastupile druge teške posledice,
učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine.”
Postoji osnovni oblik (st.1) i dva teža oblika određena posledicom (st. 2 i 3)
Bilo ko – svako lice koje neovlašćeno preduzima jednu od alternativno određenih radnji
Radnja osnovnog oblika:
Neovlašćeno (bez znanja i saglasnosti korisnika)
- uključivanje u računar ili računarsku mrežu, ili
- pristupanje elektronskoj obradi podataka
uz kršenje mera zaštite (koje sprečavaju neovlašćeni pristup)
Radnja prvog težeg oblika:
- snimanje, ili
- upotrebljavanje
podatka dobijenog neovlašćenim pristupom računaru, mreži ili elektronskoj obradi podataka – nije od značaja na koji način i koju svrhu je upotrebljen (može biti od značaja za odmeravanje kazne)
Radnja drugog težeg oblika: isto kao kod osnovnog oblika, uz nastupanje teških posledica
- Za osnovni i drugi teži oblik: zaštićeni računar, računarska mreža ili elektronska obrada podataka
- Za postojanje dela objekt radnje mora biti zaštićen merama koje sprečavaju neovlašćeni pristup
- Za prvi teži oblik: podatak dobijen neovlašćenim pristupom
Računar je svaki elektronski uređaj koji na osnovu programa automatski obrađuje i razmenjuje podatke (čl. 112)
Računarskom mrežom smatra se skup međusobno povezanih računara, odnosno računarskih sistema koji komuniciraju razmenjujući podatke (čl. 112)
- Za osnovni oblik: delo je dovršeno time što je neko neovlašćeno i kršeći mere zaštite pristupio zaštićenom računaru, mreži ili elektronskoj obradi podataka – nikava dalja posledica ne mora da nastupi za postojanje ovog oblika – dovoljno je i ostvarivanje pristupa a ne traži se da je učinilac bilo šta od podataka izmenio ili prikupio, niti da je preduzeo dalje korake u uređaji, mreži ili obradi podataka
- Prvi teži oblik postoji ako je podatak do koga se došlo neovlašćenim pristupom snimio ili upotrebio – ukoliko bi ovo izostalo, radilo bi se o osnovnom obliku
- Ako bi nastupile teške posledice (zastoj ili ozbiljni poremećaj funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka ili mreže ili druge teške posledice) – radilo bi se o drugom težem obliku iz stava 3
- Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Mora da postoji svest o tome da preduzima radnje neovlašćeno
Namera i motivi su irelevantni (mogu biti od značaja za odmeravanje kazne)
- Delo je dovršeno neovlašćenim pristupom zaštićenom računaru, mreži ili elektronskoj obradi podataka
- Bezuspešni pokušaji ostvarivanja neovlašćenog pristupa nisu kažnjivi
- Ukoliko bi izostalo snimanje ili upotreba pribavljenih podataka, ili teške posledice, radilo bi se ne o pokušaju težih oblika, nego o osnovnom obliku
novčana kazna ili zatvor do šest meseci – za osnovni oblik
novčana kazna ili zatvor do dve godine – za prvi teži oblik
zatvor do tri godine – za drugi teži oblik
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Sprečavanje i organičavanje pristupa javnoj računarskoj mreži (čl. 303)
“(1) Ko neovlašćeno sprečava ili ometa pristup javnoj računarskoj mreži,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe,
kazniće se zatvorom do tri godine.”
Postoji osnovni oblik (st.1) i teži oblik određen svojstvom učinioca (st. 2)
- Bilo ko – svako lice koje neovlašćeno preduzima jednu od alternativno određenih radnji
- Službeno lice kao učinilac – radi se o težem obliku krivičnog dela – ali samo ako preduzima radnju u vršenju službe i ako to čini neovlašćeno (moguće je da bude ovlašćen da preduzima ove radnje)
Neovlašćeno (bez znanja i saglasnosti)
- sprečavanje, ili
- ometanje
pristupa javnoj računarskoj mreži
- Javna računarska mreža – ne postoji ovo krivično delo ako se radnja preduzima u odnosu na privatne mreže
- Računarskom mrežom smatra se skup međusobno povezanih računara, odnosno računarskih sistema koji komuniciraju razmenjujući podatke (čl. 112 st. 1 t. 18)
- Pristup javnoj mreži je sprečen – korisnik ne može da joj pristupi
- Pristup javnoj mreži je ometen – korisnik otežano pristupa mreži
- Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Mora da postoji svest o tome da preduzima radnje neovlašćeno
- Delo je dovršeno neovlašćenim ometanjem ili sprečavanjem pristupa mreži
- Ako bi izostala posledica, postojao bi pokušaj koji nije kažnjiv
- novčana kazna ili zatvor do jedne godine – za osnovni oblik
- zatvor do tri godine – za teži oblik
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Neovlašćeno korišćenje računara ili računarske mreže
(čl. 304)
“(1) Ko neovlašćeno koristi računarske usluge ili računarsku mrežu u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri meseca.
(2) Gonjenje za delo iz stava 1. ovog člana preduzima se po privatnoj tužbi.”
Postoji jedan oblik
Bilo ko – svako lice koje neovlašćeno preduzima jednu od alternativno određenih radnji u određenoj nameri
- Neovlašćeno (bez znanja i saglasnosti) korišćenje računarske usluge ili računarske mreže u određenoj nameri
- U slučaju da učinilac višekratno neovlašćeno koristi računarske usluge ili mrežu, postoji samo jedno krivično delo
Računarske usluge ili računarska mreža koje učinilac nije ovlašćen da koristi
- Računarske uluge nisu određene
- Računarskom mrežom smatra se skup međusobno povezanih računara, odnosno računarskih sistema koji komuniciraju razmenjujući podatke (čl. 112 st. 1 t. 18)
Delo je dovršeno time što je neko neovlašćeno koristio računarske usluge ili računarsku mrežu u određenoj nameri
- Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Mora da postoji svest o tome da preduzima radnje neovlašćeno
- Učinilac radnju preduzima u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist
- Ako nema takve namere, ne radi se o ovom krivičnom delu
- Za postojanje dela nije potrebno da namera bude ostvarena
- Delo je dovršeno neovlašćenim korišćenjem računarske usluge ili mreže
- Bezuspešni pokušaji nisu kažnjivi
Novčana kazna ili zatvor do tri meseca
- Goni se po privatnoj tužbi
- Nije u nadležnosti javnog tužioca, nego oštećeni privatnu krivičnu tužbu podnosi osnovnom sudu, prema pravilima o određivanju mesno nadležnog suda
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za izvršenje krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih podataka (čl. 304 a)
“(1) Ko proizvodi, prodaje, nabavlja radi upotrebe, uvozi, distribuira i na drugi način stavlja na raspolaganje:
1) uređaje i računarske programe projektovane ili prvenstveno u svrhe izvršenja nekog krivičnog dela iz čl. 298. do 303. ovog zakonika;
2) računarske šifre ili slične podatke putem kojih se može pristupiti računarskom sistemu kao celini ili nekom njegovom delu sa namerom da bude upotrebljen u izvršenju nekog od krivičnih dela iz čl. 298. do 303. ovog zakonika;
kazniće se zatvorom od šest meseci do tri godine.
(2) Ko poseduje neka od sredstava iz stava 1. ovog člana, u nameri da ih upotrebi u svrhu izvršenja nekog od krivičnih dela iz čl. 298. do 303. ovog zakonika,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Predmeti iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.”
Postoji osnovni oblik (st.1) i lakši oblik (st. 2)
Bilo ko – svako lice koje neovlašćeno preduzima jednu od alternativno određenih radnji
Radnja osnovnog oblika:
- proizvodnja
- prodaja
- nabavljanje radi upotrebe
- uvoz
- distribuiranje
- stavljanje na raspolaganje na drugi način
sredstava za izvršenje nekog od krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih sistema (sa izuzetkom krivičnog dela neovlašćeno korišćenje računara ili računarske usluge)
Radnja lakšeg oblika: posedovanje sredstava u nameri da ih upotrebi
Sredstva za izvršenje nekog od krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih sistema (sa izuzetkom krivičnog dela neovlašćeno korišćenje računara ili računarske usluge):
- uređaji i računarski programi projektovani ili prvenstveno u svrhe izvršenja
- računarske šifre ili slični podaci putem kojih se može pristupiti računarskom sistemu kao celini ili nekom njegovom delu sa namerom da bude upotrebljen u izvršenju
- Delo je dovršeno preduzimanjem neke od navedenih radnji
- Za postojanje ovog krivičnog dela nije potrebno nastupanje bilo kakve posledice
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
Za lakši oblik potrebno je da postoji određena namera
- Za osnovni oblik namera i motivi su irelevantni
- Za lakši oblik mora da postoji namera da sredstva upotrebi u svrhu izvršenja krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih (sa izuzetkom krivičnog dela neovlašćeno korišćenje računara ili računarske usluge)
- Za postojanje ovog dela, nije potrebno da takva namera bude ostvarena
- Ako lice poseduje ova sredstva ali bez namere da ih upotrebi za izvršenje navedenih krivičnih dela, ne postoji ovo krivično delo
- Delo je dovršeno preduzimanjem neke od navedenih radnji
- Pokušaj nije kažnjiv
- zatvor od šest meseci do tri godine – za osnovni oblik
- novčana kazna ili zatvor do jedne godine – za lakši oblik
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Krivična dela protiv polne slobode
Prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju
(čl. 185)
“1) Ko maloletniku proda, prikaže ili javnim izlaganjem ili na drugi način učini dostupnim tekstove, slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadržine ili mu prikaže pornografsku predstavu,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
(2) Ko iskoristi maloletnika za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine ili za pornografsku predstavu,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana izvršeno prema detetu,
učinilac će se kazniti za delo iz stava 1. zatvorom od šest meseci do tri godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko pribavlja za sebe ili drugog, poseduje, prodaje, prikazuje, javno izlaže ili elektronski ili na drugi način čini dostupnim slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadržine nastale iskorišćavanjem maloletnog lica,
kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(5) Ko pomoću sredstava informacionih tehnologija svesno pristupi slikama, audio-vizuelnim ili drugim predmetima pornografske sadržine nastalim iskorišćavanjem maloletnog lica,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
(6) Predmetima pornografske sadržine nastalim iskorišćavanjem maloletnog lica (dečija pornografija) smatra se svaki materijal koji vizuelno prikazuje maloletno lice koje se bavi stvarnim ili simuliranim seksualno eksplicitnim ponašanjem, kao i svako prikazivanje polnih organa deteta u seksualne svrhe.
(7) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog člana oduzeće se.”
Postoje dva osnovna oblika (st. 1 i 2), dva teža oblika određena svojstvom pasivnog subjekta (st. 3) i dva posebna oblika (st. 4 i 5)
- Detetom se smatra lice koje nije navršilo 14 godina (čl. 112 st.1 t.9)
- Maloletnikom se smatra lice koje je navršilo 14 godina, a nije navršilo 18 godina (čl. 112 st.1 t.9)
- Maloletnim licem smatra se lice koje nije navršilo 18 godina (čl. 112 st.1 t.10)
- Određen u st. 6
- Radi se o predmetima pornografske sadržine koji su nastali iskorišćavanjem maloletnog lica (lica mlađeg od 18 godina)
- Za dete (lice mlađe od 14 godine) element iskorišćavanja postoji u svakom slučaju
- Za maloletnika (lice od 14 do 18 godina) element iskorišćavanja ne bio postojao u slučaju da se predmet pribavlja ili poseduje u lične svrhe, uz saglasnost maloletnika
Dečjom pornografijom smatra se:
- svaki materijal koji vizuelno prikazuje maloletno lice (lice mlađe od 18 godina) koje se bavi stvarnim ili simuliranim seksualno eksplicitnim ponašanjem, kao i
- svako prikazivanje polnih organa deteta (lica mlađe od 14 godina) u seksualne svrhe
Pornografija sadrži eksplicitno prikazivanje seksualnog ponašanja (maloletnog lica) ili polnog organa (deteta) s ciljem pobuđivanja i podsticanja seksualnog nagona
Bilo ko
Radnja prvog osnovnog oblika (st.1) – činjenje dečje pornografije dostupnom:
- prodavanje,
- prikazivanje,
- javno izlaganje, ili
- činjenje dostupnom na drugi način
maloletniku (licu od 14 do 18 godina)
- tekstova
- slika
- audio-vizuelnih ili
- drugih predmeta pornografske sadržine
- pornografske predstave
Radnja drugog osnovnog oblika (st. 2) – iskorišćavanje maloletnika (lica od 14 do 18 godina) za proizvodnju dečje pornografije:
- slika,
- audio-vizuelnih ili
- drugih predmeta pornografske sadržine ili
- pornografske predstave
Iskorišćavanje maloletnika postoji ako postoji nekakva zlouporeba – ako se preduzima bez saglasnosti i protivno volji maloletnika – ne i ako bi se saglasilo – ili ako se čini zloupotrebom poverenja ili odnosa zavisnosti
Radnje težih oblika su zapravo radnje iz st. 1 i 2 učinjene prema detetu (st. 3). Dakle, teži oblici postoje ako se:
- dečja pornografija čini dostupnom detetu
- dete iskoristi za proizvodnju dečje pornografije
Iskorišćavanje deteta postoji u svakom slučaju, bez obzira na “saglasnost”, “volju” ili “pristanak” deteta – KZ uzima da lice mlađe od 14 godina nije dostiglo dovoljan nivo psihofizičke razvijenosti da iskaže potrebnu volju ili saglasnost
Prvi poseban oblik odnosi se na posedovanje i širenje dečje pornografije nastale izvršenjem oblika iz st. 1-3 (st. 4):
- pribavljanje za sebe ili drugog
- posedovanje
- prodaja
- prikazivanje
- javno izlaganje
- činjenje dostupnim elektronski ili na drugi način
Predmeti pornografske sadržin moraju nastati iskorišćavanjem maloletnog lica:
- za maloletnika se radi o predmetima koji su nastali zloupotrebom, ili protivno volji/saglasnosti lica
- ukoliko bi neko posedovao predmete pornografske sadržine, a koji su nastali uz saglasnost maloletnika, ne bi postojalo ovo krivično delo
- za dete je uslov iskorišćavanja uvek ispunjen – bez obzira na “volju”, “pristanak” ili “saglasnost”
Ovaj oblik ne može da izvrši lice koje je prethodno izvršilo delo iz st. 2 i 3 (iskoristilo maloletno lice/dete za proizvodnju dečje pornografije) – radilo bi se o naknadnom nekažnjivom delu
Drugi poseban oblik odnosi se na svesno pristupanje dečjoj pornografiji pomoću sredstava informacionih tehnologija
I za ovaj oblik važi da su predmeti pornografske sadržin nastali iskorišćavanjem maloletnog lica:
- za maloletnika se radi o predmetima koji su nastali zloupotrebom, ili protivno volji/saglasnosti lica
- ukoliko bi neko posedovao predmete pornografske sadržine, a koji su nastali uz saglasnost maloletnika, ne bi postojalo ovo krivično delo
- za dete je uslov iskorišćavanja uvek ispunjen – bez obzira na “volju”, “pristanak” ili “saglasnost”
- Maloletnik – za radnje iz st. 1 i 2
- Dete – za radnje iz st.3 (upućuje se na radnje iz st. 1 i 2)
- Maloletno lice – za radnje iz st. 4 i 5
Delo je dovršeno preduzimanjem radnji
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Delo je dovršeno preduzimanjem radnji
- Pokušaj bi postojao ako bi se započelo sa iskorišćavanjem maloletnika ili deteta za proizvodnju dečje pornografije ali se to ne bi dovršilo (st. 2 i 3)
- Pokušaj bi u tim slučajevima bio kažnjiv
- Učinilac se za pokušaj kažnjava kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom
- novčana kazna ili zatvora do šest meseci – za činjenje dečje pornografije dostupnom maloletniku (st. 1)
- zatvor od šest meseci do tri godine – za činjenje dečje pornografije dostupnom detetu (st. 3)
- zatvor od šest meseci do pet godina – za iskorišćavanje maloletnika za proizvodnju dečje pornografije (st. 2)
- zatvor od jedne do osam godina – za iskorišćavanje deteta za proizvodnju dečje pornografije (st. 3)
- zatvor od tri meseca do tri godine – za posedovanje i širenje dečje pornografije (st. 4)
- novčana kazna ili zatvor do šest meseci – za svesno pristupanje dečjoj pornografiji uz pomoć sredstava informacionih tehnologija (st. 5)
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan bio bio Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta, zbog načina izvršenja (ako je delo izvršeno upotrebom računara, računarskog sistema, mreže, ili podataka
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu (čl. 185b)
“(1) Ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz čl. 178. stav 4, 179. stav 3, 180. st. 1. i 2, 181. st. 2. i 3, 182. stav 1, 183. stav 2, 184. stav 3, 185. stav 2. i 185a ovog zakonika, koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima dogovori sa maloletnikom sastanak i pojavi se na dogovorenom mestu radi sastanka,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog člana izvrši prema detetu,
kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.”
Postoji osnovni oblik (st.1) i teži oblik određen svojstvom pasivnog subjekta (st. 2)
Bilo ko – svako lice koje preduzme radnje u određenoj nameri
Radnja je ista kod osnovnog oblika (preduzima se prema maloletniku) i kog težeg oblika (preduzima se prema detetu)
Radnja je kumulativno određena:
- Dogovoranje sastanka s maloletnikom, odnosno detetom, i
- Pojavljivanje na dogovorenom mestu radi sastanka
Sastanak se dogovara korišćenjem računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima (ne i usmeno)
Nije dovoljno samo da se dogovori sastanak, nego i da se lice pojavi na sastanku
Sastanak se dogovara i lice se pojavljuje na dogovorenom mestu s određenom namerom
- maloletnik (lice od 14 do 18 godina)- za delo iz st.1
- dete (lice mlađe od 14 godina) – za delo iz st.2
Delo je dovršeno time što je učinilac s maloletnim licem dogovorio sastanak i pojavio se na dogovorenom mestu radi sastanka u određenoj nameri (radi izvršenja krivičnog dela protiv polne slobode)
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
Učinilac dogovara i pojavljuje se na sastanku u nameri izvršavanja nekog od krivičnih dela protiv polne slobode:
- silovanje deteta,
- obljuba nad nemoćnim detetom,
- obljuba sa detetom,
- obljuba zloupotrebom položaja – ako je izvršilac nastavnik, vaspitač, staralac, usvojilac, roditelj, očuh, maćeha ili drugo lice koje zloupotrebom svog položaja ili ovlašćenja izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa maloletnikom koji mu je poveren radi učenja, vaspitavanja, staranja ili nege, ili se vrši nad detetom
- nedozvoljene polne radnje
- omogućavanje vršenja polnog odnosa sa maloletnim licem
- posredovanje u vršenju prostitucije u odnosu na maloletno lice,
- iskorišćavanje maloletnika za proizvodnju dečje pornografije
- navođenje deteta na prisustvovanje polnim radnjama
Ako nema takve namere, ne radi se o ovom krivičnom delu
Za postojanje dela nije potrebno da namera bude ostvarena
- Delo je dovršeno kada su preduzete kumulativno obe radnje: dogovor i pojavljivanje
- Ako bi lice sastanak dogovorilo u određenoj nameri, a ne bi se pojavilo na sastanku, postojao bi pokušaj, koji je kažnjiv
- Učinilac se za pokušaj kažnjava kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom
- zatvor od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom – za osnovni oblik
- zatvor od jedne do osam godina – ako je izvršeno prema detetu
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan je Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta, s obzirom na sredstvo izvršenja
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Krivična dela protiv intelektualne svojine
Povreda moralnih prava autora i interpretatora
(čl. 198)
“(1) Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u celini ili delimično objavi, stavi u promet primerke tuđeg autorskog dela ili interpretacije, ili na drugi način javno saopšti tuđe autorsko delo ili interpretaciju,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko bez dozvole autora izmeni ili preradi tuđe autorsko delo ili izmeni tuđu snimljenu interpretaciju,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ko stavlja u promet primerke tuđeg autorskog dela ili interpretacije na način kojim se vređa čast ili ugled autora ili izvođača,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog člana oduzeće se.
(5) Gonjenje za delo iz stava 2. ovog člana preduzima se po predlogu, a za delo iz stava 3. ovog člana po privatnoj tužbi.”
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- broj primeraka autorskih dela prelazi 2000 ili nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Postoje tri osnovna oblika
Bilo ko
Radnja prvog oblika je alternativno određena kao:
- objavljivanje,
- stavljanje u promet, ili
- javno saopštavanje na drugi način
tuđeg autorskog dela ili interpretacije, u celini ili delimično.
Učinilac to čini pod svojim ili tuđim imenom.
Radnja drugog oblika je alternativno određena kao:
- izmena, ili
- prerada
tuđeg autorskog dela ili interpretacije.
Učinilac to čini bez dozvole autora.
Radnja trećeg oblika je stavljanje u promet primeraka tuđeg autorskog dela ili interpretacije na način kojim se vređa čast ili ugled autora ili izvođača.
Autorsko delo, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste originalna duhovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umetničku, naučnu ili drugu vrednost, njegovu namenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine, a naročito:
- pisana dela (knjige, brošure, članci, prevodi, računarski programi sa pratećom tehničkom i korisničkom dokumentacijom u bilo kojem obliku njihovog izražavanja, uključujući i pripremni materijal za njihovu izradu i dr.);
- govorna dela (predavanja, govori, besede i dr.);
- dramska, dramsko-muzička, koreografska i pantomimska dela, kao i dela koja potiču iz folklora;
- muzička dela, sa rečima ili bez reči;
- filmska dela (kinematografska i televizijska dela);
- dela likovne umetnosti (slike, crteži, skice, grafike, skulpture i dr.);
- dela arhitekture, primenjene umetnosti i industrijskog oblikovanja;
- kartografska dela (geografske i topografske karte);
- planovi, skice, makete i fotografije;
- pozorišna režija;
zbirka, koja s obzirom na izbor i raspored sastavnih delova (enciklopedija, zbornik, antologija, izabrana dela, muzička zbirka, zbirka fotografija, grafička mapa, izložba i sl.) – pod uslovima iz čl. 2;
zbirka narodnih književnih i umetničkih tvorevina, kao i zbirka dokumenata, sudskih odluka i slične građe – pod uslovima iz čl. 2;
- baza podataka – pod uslovima iz čl. 2;
- prerada autorskog dela – pod uslovima iz čl. 2.
Interpretacija, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste duhovno dobro koje nastaje ličnim angažovanjem interpretatora prilikom zvučnog, odnosno vizuelnog ili zvučno-vizuelnog saopštavanja autorskog dela.
Povreda moralnih prava autora i interpretatora:
- prava paterniteta (da bude priznat kao autor/interpretator);
- prava na naznačenje imena
- prava objavljivanja
- prava na zaštitu integriteta
- prava na suprotstavljanje nedostojnom iskorišćavanju dela
Moralna prava se razumeju u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
Delo je dovršeno time što je učinilac preduzeo radnju
- novčana kazna ili zatvor do tri godine – za saopštavanje
- novčana kazna ili zatvor do jedne godine – za neovlašćenu izmenu/preradu
- novčana kazna ili zatvor do šest meseci – za stavljanje u promet na način da se vređa čast i ugled
Za saopštavanje iz st. 1 i za neovlašćenu izmenu/preradu iz. 2 – gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti:
- podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- bio bi nadležan Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta, s obzirom na sredstvo izvršenja ili objekt radnje, ako bi bili ispunjeni uslovi iz *Napomene
- U suprotnom nadležan bi bio osnovni javni tužilac, prema pravilima o određivanju mesno nadležnog suda;
- Dodatni uslov za neovlašćenu izmenu/preradu iz. 2 : da bi javni tužilac mogao da goni, potrebno je odobrenje oštećenog autora/interpretatora
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Za stavljanje u promet na način da se vređa čast i ugled iz st. 3 – gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi:
- nije nadležan javni tužilac i ne podnosi se krivična prijava
- oštećeni autor/interpretator podnosi privatnu krivičnu tužbu osnovnom sudu, prema pravilima o određivanju mesno nadležnog suda
- Kako i kome podneti privatnu krivičnu tužbu?
Neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava (čl. 199)
“(1) Ko neovlašćeno objavi, snimi, umnoži, ili na drugi način javno saopšti u celini ili delimično autorsko delo, interpretaciju, fonogram, videogram, emisiju, računarski program ili bazu podataka,
kazniće se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko stavi u promet ili u nameri stavljanja u promet drži neovlašćeno umnožene ili neovlašćeno stavljene u promet primerke autorskog dela, interpretacije, fonograma, videograma, emisije, računarskog programa ili baze podataka.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno u nameri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog,
učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
(4) Ko proizvede, uveze, stavi u promet, proda, da u zakup, reklamira u cilju prodaje ili davanja u zakup ili drži u komercijalne svrhe uređaje ili sredstva čija je osnovna ili pretežna namena uklanjanje, zaobilaženje ili osujećivanje tehnoloških mera namenjenih sprečavanju povreda autorskih i srodnih prava, ili ko takve uređaje ili sredstva koristi u cilju povrede autorskog ili srodnog prava,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog člana oduzeće se i uništiti.”
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- broj primeraka autorskih dela prelazi 2000 ili nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Postoje dva osnovna oblika (st.1 i 2), jedan teži oblik određen namerom (st. 3) i jedan poseban oblik (st. 4)
Bilo ko – svako lice koje preduzme radnju u određenoj nameri
Radnja prvog osnovnog oblika (st. 1) alternativno je određena kao:
neovlašćeno
- objavljivanje
- snimanje
- umnožavanje, ili
- javno saopštavanje na drugi način
celine ili dela autorskog dela, interpretacije, fonograma, videograma, emisije, računarskog programa ili baze podataka.
Radnja drugog osnovnog oblika (st. 2) alternativno je određena kao:
- stavljanje u promet, ili
- držanje neovlašćeno umnoženih ili neovlašćeno stavljenih u promet primeraka u nameri stavljanja u promet
Radnja težeg oblika (st. 3) je isto kao kod st. 1 i 2, s tim da se preduzima u nameri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog
Radnja posebnog oblika (st. 4) alternativno je određena kao:
- proizvodnja,
- uvoz,
- stavljanje u promet,
- prodavanje,
- davanje u zakup,
- reklamiranje u cilju prodaje ili davanja u zakup,
- držanje u komercijalne svrhe, ili
- korišćenje u cilju povrede autorskog ili srodnog prava
uređaja ili sredstava čija je osnovna ili pretežna namena uklanjanje, zaobilaženje ili osujećivanje tehnoloških mera namenjenih sprečavanju povreda autorskih i srodnih prava
Autorsko delo, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste originalna duhovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umetničku, naučnu ili drugu vrednost, njegovu namenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine, a naročito:
- pisana dela (knjige, brošure, članci, prevodi, računarski programi sa pratećom tehničkom i korisničkom dokumentacijom u bilo kojem obliku njihovog izražavanja, uključujući i pripremni materijal za njihovu izradu i dr.);
- govorna dela (predavanja, govori, besede i dr.);
- dramska, dramsko-muzička, koreografska i pantomimska dela, kao i dela koja potiču iz folklora;
- muzička dela, sa rečima ili bez reči;
- filmska dela (kinematografska i televizijska dela);
- dela likovne umetnosti (slike, crteži, skice, grafike, skulpture i dr.);
- dela arhitekture, primenjene umetnosti i industrijskog oblikovanja;
- kartografska dela (geografske i topografske karte);
- planovi, skice, makete i fotografije;
- pozorišna režija;
zbirka, koja s obzirom na izbor i raspored sastavnih delova (enciklopedija, zbornik, antologija, izabrana dela, muzička zbirka, zbirka fotografija, grafička mapa, izložba i sl.) – pod uslovima iz čl. 2;
zbirka narodnih književnih i umetničkih tvorevina, kao i zbirka dokumenata, sudskih odluka i slične građe – pod uslovima iz čl. 2;
- baza podataka – pod uslovima iz čl. 2;
- prerada autorskog dela – pod uslovima iz čl. 2.
Interpretacija, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste duhovno dobro koje nastaje ličnim angažovanjem interpretatora prilikom zvučnog, odnosno vizuelnog ili zvučno-vizuelnog saopštavanja autorskog dela.
Fonogram, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste snimak zvuka, odnosno niza zvukova na nosaču zvuka.
Videogram, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste snimak filmskog dela kao i određenog niza pokretnih slika sa ili bez pratećeg zvuka na nosaču slike, odnosno nosaču slike i zvuka.
Emisija, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste u električni, elektromagnetni ili drugi signal pretvoren zvučni, vizuelni, odnosno zvučno-vizuelni sadržaj koji se emituje radi saopštavanja javnosti.
Računarski program, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, predstavlja autorsko delo.
Baza podataka, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, jeste zbirka zasebnih podataka, autorskih dela ili drugih materijala uređenih na sistematičan ili metodičan način, koji su pojedinačno dostupni elektronskim ili drugim putem.
Povreda imovinskih prava autora, interpretatora, proizvođača fonograma, proizvođača videograma, proizvođača emisije, proizvođača računarskog programa ili baze podataka:
- prava na beleženje i saopštavanje
- prava na javno saopštavanje
Imovinska prava se razumeju u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
Namera je relevantna kod radnje držanja neovlašćeno umnoženih ili neovlašćeno stavljenih u promet primeraka autorskog dela
- potrebno je da učinilac takve primerke drži u nameri stavljanja u promet
- ako nema takve namere, ne radi se o ovom obliku krivičnog dela
- za postojanje ovog oblika nije potrebno da ova namera bude ostvarena
Namera čini delo iz st. 1 i 2. težim:
- ako je radnja iz st. 1 ili 2 učininjena u nameri pribavljanja protivpravne koristi za sebe ili drugog – postojaće delo iz st. 3
- za postojanje ovog oblika nije potrebno da ova namera bude ostvarena
- Delo je dovršeno kada su preduzete kumulativno obe radnje: dogovor i pojavljivanje
- Ako bi lice sastanak dogovorilo u određenoj nameri, a ne bi se pojavilo na sastanku, postojao bi pokušaj, koji je kažnjiv
- Učinilac se za pokušaj kažnjava kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom
- zatvor do tri godine – za delo iz st. 1 i 2
- zatvor od šest meseci do pet godina – za teži oblik dela iz st. 1 i 2
- novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine – za poseban oblik
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan bi bio Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta, ako bi bili ispunjeni uslovi iz *Napomene – u suprotnom nadležan bi bio osnovni javni tužilac, prema pravilima o određivanju mesno nadležnog suda
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Neovlašćeno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim pravima (čl. 200)
“(1) Ko neovlašćeno ukloni ili izmeni elektronsku informaciju o autorskom ili srodnom pravu, ili stavi u promet, uveze, izveze, emituje ili na drugi način javno saopšti autorsko delo ili predmet srodnopravne zaštite sa kojeg je elektronska informacija o pravima neovlašćeno uklonjena ili izmenjena,
kazniće se novčanom kaznom i zatvorom do tri godine.
(2) Predmeti iz stava 1. oduzeće se i uništiti.”
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- broj primeraka autorskih dela prelazi 2000 ili nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Postoji samo jedan oblik
Bilo ko
Dva oblika:
1.
Neovlašćeno
- uklanjanje, ili
- izmena
elektronske informaciju o autorskom ili srodnom pravu,
2.
- stavljanje u promet
- uvoz
- izvoz
- emitovanje, ili
- javno saopštavanje na drugi način
autorskog dela ili predmeta srodnopravne zaštite sa kog je elektronska informacija o pravima neovlašćeno uklonjena ili izmenjena
Elektronska informacija o autorskom u srodnim pravima
Uklanjanje ili menjanje elektronske informacija o autorskom i srodnim pravima
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Delo je dovršeno kada je preduzeta neka od alternativno određenih radnji kojim je elektronska informacija o autorskom i srodnim pravima uklonjena ili izmenjena
- Pokušaj bi mogao da postoji, ali ne bi bio kažnjiv
Kumulativno novčana kazna i zatvor do tri godine
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan bi bio Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta, ako bi bili ispunjeni uslovi iz *Napomene
- U suprotnom nadležan bi bio osnovni javni tužilac, prema pravilima o određivanju mesno nadležnog suda
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Povreda pronalazačkog prava (čl. 201)
“1) Ko neovlašćeno proizvodi, uvozi, izvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet, skladišti ili koristi u privrednom prometu proizvod ili postupak zaštićen patentom,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko neovlašćeno objavi ili na drugi način učini dostupnim suštinu tuđeg prijavljenog pronalaska pre nego što je ovaj pronalazak objavljen na način utvrđen zakonom,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(4) Ko neovlašćeno podnese prijavu patenta ili u prijavi ne navede ili lažno navede pronalazača,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(5) Predmeti iz st. 1. i 2. oduzeće se i uništiti.”
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela,
- broj primeraka autorskih dela prelazi 2000 ili nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Postoje tri osnovna oblika (st. 1, 3 i 4) i jedan teži oblik određen iznosom pribavljene koristi ili prouzrokovane štete (st. 2)
Bilo ko – svako lice koje preduzme radnju
Radnja prvog osnovnog oblika (st. 1) je alternativno određena kao:
Neovlašćena
- proizvodnja
- uvoz
- izvoz
- nuđenje radi stavljanja u promet
- stavljanje u promet
- skladištenje, ili
- korišćenje u privrednom prometu
proizvoda ili postupka koji su zaštićeni patentom
Radnja težeg oblika (st. 2) je određena isto kao u st. 1, s tim da je njenim preduzimanjem pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion dinara
Radnja drugog osnovnog oblika (st. 3) alternativno je određena kao:
Neovlašćeno
- objavljivanje, ili
- činjenje dostupnim na drugi način
suštine tuđeg prijavljenog pronalaska pre nego što je ovaj pronalazak objavljen na način utvrđen zakonom
Radnja trećeg osnovnog oblika (st. 4) je alternativno određena kao:
- neovlašćeno podnešenje prijave patenta, ili
- nenavođenje ili lažno navođenje pronalazača u prijavi
Pronalazak u smislu u smislu Zakona o patentima
Povređena su moralna, odnosno imovinska prava pronalazača, koje ima u smislu Zakona o patentima:
- da u tom svojstvu bude naveden u prijavi za zaštitu pronalaska, spisima, registrima, ispravama i publikacijama o njegovom pronalasku na način određen zakonom (moralna prava);
- da uživa ekonomske koristi od svog prijavljenog pronalaska, odnosno od pronalaska zaštićenog patentom ili malim patentom (imovinsko pravo).
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Delo je dovršeno kada je preduzeta neka od alternativno određenih radnji
- Pokušaj bi bio kažnjiv za teži oblik iz st. 2 , kao i za delo iz st. 4
- Učinilac se za pokušaj kažnjava kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom
- novčana kazna ili zatvor do tri godine – za oblik iz st. 1
- zatvor od jedne do osam godina – za teži oblik
- novčana kazna ili zatvor do dve godine – za oblik iz st. 3
- zatvor od šest meseci do pet godina – za delo iz st. 4
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan bi bio Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta, ako bi bili ispunjeni uslovi iz *Napomene
- U suprotnom nadležan bi bio osnovni javni tužilac, prema pravilima o određivanju mesno nadležnog suda
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Neovlašćeno korišćenje tuđeg dizajna (čl. 202)
“(1) Ko na svom proizvodu u prometu neovlašćeno upotrebi, u celosti ili delimično, tuđi prijavljeni, odnosno zaštićeni dizajn proizvoda,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko neovlašćeno objavi ili na drugi način učini dostupnim javnosti predmet prijave tuđeg dizajna pre nego što je objavljen na način utvrđen zakonom,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Proizvodi iz stava 1. ovog člana oduzeće se.”
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- broj primeraka autorskih dela prelazi 2000 ili nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Postoje dva osnovna oblika (st. 1 i 2)
Bilo ko – svako lice koje preduzme radnju
Radnja prvog osnovnog oblika (st. 1) je neovlašćena upotreba, na svom proizvodu u prometu, tuđeg prijavljenog, odnosno zaštićenog dizajna proizvoda, u celosti ili delimično
Radnja drugog osnovnog oblika (st. 2) je alternativno određena kao:
Neovlašćeno
- objavljivanje, ili
- činjenje dostupnim javnosti na drugi način
predmeta prijave tuđeg dizajna, pre nego što je objavljen na način utvrđen zakonom
Prijavljen, odnosno objavljeni dizajna u smislu Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna
Povreda prava na dizajn u smislu Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna
Može se izvršiti samo s umišljajem (ne i iz nehata)
- Delo je dovršeno kada je preduzeta neka od alternativno određenih radnji
- Pokušaj ne bi bio kažnjiv
- novčana kazna ili zatvor do tri godine – za delo iz st. 1
- novčana kazna ili zatvor do jedne godine – za delo iz st. 2
- Goni se po službenoj dužnosti – podnosi se krivična prijava nadležnom javnom tužiocu
- Nadležan bi bio Tužilac za VTK, bez obzira na to gde je radnja preduzeta, ako bi bili ispunjeni uslovi iz *Napomene
- U suprotnom nadležan bi bio osnovni javni tužilac, prema pravilima o određivanju mesno nadležnog suda
- Kako i kome podneti krivičnu prijavu?
Druga krivična dela iz nadležnosti Tužilaštva za VTK (primeri)
Krivična dela protiv imovine
Iznuda (čl. 214)
“(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili pretnjom prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine,
kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(4) Ko se bavi vršenjem dela iz st. 1. do 3. ovog člana ili je delo izvršeno od strane grupe,
kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe,
učinilac će se kazniti zatvorom od najmanje pet godina.“
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Ucena (čl. 215)
“(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zapreti drugom da će protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko se bavi vršenjem dela iz st. 1. do 3. ovog člana ili je delo izvršeno od strane grupe,
kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe,
učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.“
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Krivična dela protiv privrede
Falsifikovanje novca (čl. 241)
“(1) Ko napravi lažan novac u nameri da ga stavi u opticaj kao pravi ili ko u istoj nameri preinači pravi novac,
kazniće se zatvorom od dve do dvanaest godina i novčanom kaznom.
(2) Ko pribavlja lažan novac u nameri da ga stavi u opticaj kao pravi ili ko lažan novac stavlja u opticaj,
kazniće se zatvorom od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog člana napravljen, preinačen, stavljen u promet ili pribavljen lažan novac u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, odnosno odgovarajući iznos u stranom novcu,
učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina i novčanom kaznom.
(4) Ko lažan novac koji je primio kao pravi, pa saznavši da je lažan, stavi u opticaj ili ko zna da je načinjen lažan novac ili da je lažan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(5) Lažan novac oduzeće se.“
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Falsifikovanje hartija od vrednosti (čl. 242)
“(1) Ko napravi lažne hartije od vrednosti ili preinači prave hartije od vrednosti u nameri da ih upotrebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu ili ko takve lažne hartije upotrebi kao prave ili ih u toj nameri pribavi,
kazniće se zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom.
(2) Ako ukupan iznos na koji glase falsifikovane hartije od vrednosti iz stava 1. ovog člana prelazi milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina i novčanom kaznom.
(3) Ko lažne hartije od vrednosti koje je primio kao prave, pa saznavši da su lažne, stavi u promet,
kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.
(4) Lažne hartije od vrednosti oduzeće se.“
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
Krivična dela protiv pravnog saobraćaja
Falsifikovanje isprave (čl. 355)
“(1) Ko napravi lažnu ili preinači pravu ispravu u nameri da se takva isprava upotrebi kao prava ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe,
kazniće se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno u pogledu javne isprave, testamenta, menice, čeka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se mora voditi na osnovu zakona,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog člana kazniće se.”
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
*Napomena: Ispravom se smatra smatra svaki predmet koji je podoban ili određen da služi kao dokaz kakve činjenice koja ima značaj za pravne odnose, kao i računarski podatak (čl. 112 st. 1 t. 26)
Posebni slučajevi falsifikovanja isprave (čl. 356)
“Smatraće se da čini delo falsifikovanja isprave i kazniće se po članu 355. ovog zakonika:
1) ko hartiju, blanket ili drugi predmet na kojem je neko lice stavilo svoj potpis neovlašćeno popuni izjavom koja ima vrednost za pravne odnose;
2) ko drugog obmane o sadržaju isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, smatrajući da se potpisuje pod drugu ispravu ili pod drugi sadržaj;
3) ko ispravu izda u ime drugog lica bez njegovog ovlašćenja ili u ime lica koje ne postoji;
4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima položaj ili čin ili zvanje iako nema takav položaj, čin ili zvanje, a ovo ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave;
5) ko ispravu načini na taj način što neovlašćeno upotrebi pravi pečat ili znak.“
*Napomena: Ovo delo se smatra VTK pod uslovom da:
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
- nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara
*Napomena: Ispravom se smatra smatra svaki predmet koji je podoban ili određen da služi kao dokaz kakve činjenice koja ima značaj za pravne odnose, kao i računarski podatak (čl. 112 st. 1 t. 26)
Krivična dela protiv sloboda i prava čoveka i građanina
Prinuda (čl. 135)
“(1) Ko drugog silom ili pretnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi,
kazniće se zatvorom do tri godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini na svirep način ili pretnjom ubistvom ili teškom telesnom povredom ili otmicom,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška telesna povreda ili druge teške posledice,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt prinuđenog lica ili je delo izvršeno od strane grupe,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe,
učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.“
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Zlostavljanje i mučenje (čl. 137)
“(1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vređa ljudsko dostojanstvo,
kazniće se zatvorom do jedne godine.
(2) Ko primenom sile, pretnje, ili na drugi nedozvoljeni način drugome nanese veliki bol ili teške patnje s ciljem da od njega ili od trećeg lica dobije priznanje, iskaz ili drugo obaveštenje ili da se on ili neko treće lice zastraši ili nezakonito kazni, ili to učini iz druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku diskriminacije,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe,
kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom od tri meseca do tri godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve do deset godina.“
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Ugrožavanje sigurnosti (čl. 138)
“(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili telo tog lica ili njemu bliskog lica,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema više lica ili ako je delo izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posledice,
kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema predsedniku Republike, narodnom poslaniku, predsedniku Vlade, članovima Vlade, sudiji Ustavnog suda, sudiji, javnom tužiocu i zameniku javnog tužioca, advokatu, policijskom službeniku i licu koje obavlja poslove od javnog značaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavlja,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.“
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Proganjanje (čl. 138a)
“(1) Ko u toku određenog vremenskog perioda uporno:
1) drugo lice neovlašćeno prati ili preduzima druge radnje u cilju fizičkog približavanja tom licu protivno njegovoj volji;
2) protivno volji drugog lica nastoji da sa njim uspostavi kontakt neposredno, preko trećeg lica ili putem sredstava komunikacije;
3) zloupotrebljava podatke o ličnosti drugog lica ili njemu bliskog lica radi naručivanja robe ili usluga;
4) preti napadom na život, telo ili slobodu drugog lica ili njemu bliskog lica;
5) preduzima druge slične radnje na način koji može osetno da ugrozi lični život lica prema kome se radnje preduzimaju,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana izazvana opasnost po život, zdravlje ili telo lica prema kome je delo izvršeno ili njemu bliskog lica,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt drugog lica ili njemu bliskog lica,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.”
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Krivična dela protiv polne slobode
Polno uznemiravanje (čl. 182a)
“(1) Ko polno uznemirava drugo lice,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Polno uznemiravanje jeste svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica u sferi polnog života, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(4) Gonjenje za delo iz stava 1. ovog člana preduzima se po predlogu.“
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Navođenje deteta na prisustvovanje polnim radnjama (čl. 185a)
“(1) Ko navede dete da prisustvuje silovanju, obljubi ili sa njom izjednačenim činom ili drugoj polnoj radnji,
kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno upotrebom sile ili pretnje,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.“
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Krivična dela protiv javnog reda i mira
Izazivanje panike i nereda (čl. 343)
“(1) Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja,
kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu,
učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.”
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Neovlašćeno organizovanje igara na sreću (čl. 352)
“(1) Ko bez odobrenja nadležnog organa priređuje igre na sreću,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Organizator igre na sreću ili učesnik u igri iz stava 1. ovog člana koji se posluži obmanom,
kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Sredstva namenjena ili upotrebljena za izvršenje dela iz st. 1. i 2. ovog člana, kao i novac i drugi predmeti koji služe u igri na sreću, oduzeće se.“
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Krivična dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije
Pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja (čl. 309)
“1) Ko u nameri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbednosti Srbije poziva ili podstiče da se silom promeni njeno ustavno uređenje, svrgnu najviši državni organi ili predstavnici tih organa,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(2) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini uz pomoć iz inostranstva,
kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko u nameri rasturanja izrađuje ili umnožava materijal koji je po svom sadržaju takav da poziva ili podstiče na vršenje dela iz stava 1. ovog člana ili ko upućuje ili prebacuje na teritoriju Srbije takav materijal ili drži veću količinu tog materijala u nameri da ga on ili neko drugi rastura,
kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.”
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti (čl. 317)
“(1) Ko izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili versku mržnju, ili netrpeljivost među narodima ili etničkim zajednicama koje žive u Srbiji,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili verskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obeležja ili grobova,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog člana vrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja ili ako je usled tih dela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posledica za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa koje žive u Srbiji,
kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve do deset godina.“
*Napomena: Ovo delo moglo bi se smatrati VTK
- zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava
- računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku su objekt ili sredstvo izvršenja krivičnog dela
DRŽAVNI ORGANI
Koji imaju nadležnost u borbi protiv sajber kriminala
Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala obrazovane su posebne organizacione jedinice državnih organa radi otkrivanja, krivičnog gonjenja i suđenja za krivična dela određena ovim zakonom, propisana je njihova organizacija, nadležnost i ovlašćenja
- Za postupanje u predmetima krivičnih dela koja su obuhvaćena pojmom VTK, za teritoriju Republike Srbije, bez obzira na mesto izvršenja i zaprećenu kaznu
- Nadležno je Više javno tužilaštvo u Beogradu, u kom je obrazovano posebno odeljenje za borbu VTK (Posebno javno tužilaštvo)
Radom Posebnog javnog tužilaštva rukovodi Posebni javni tužilac za VTK, koga postavlja Vrhovni javni tužilac, na šest godina i ne može biti ponovo postavljen
- Postavlja se iz reda javnih tužilaca višeg javnog tužilaštva, apelacionog javnog tužilaštva, javnog tužilaštva posebne nadležnosti ili Vrhovnog javnog tužilaštva
- Prilikom postavljenja prednost imaju javni tužioci koji poseduju posebna znanja iz oblasti informatičkih tehnologija
- Posebni javni tužilac ima prava i dužnosti kao glavni javni tužilac
- Ako dođe do saznanja da se u krivičnom predmetu radi o slučajevima VTK, Posebni javni tužilac se u pismenoj formi obraća Vrhovnom javnom tužiocu, zahtevajući od njega da mu poveri ili prenese nadležnost
- Radi obavljanja poslova organa unutrašnjih poslova u vezi sa VTK, obrazovana je u okviru ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove Služba za borbu protiv VTK
- Služba postupa po zahtevima Posebnog javnog tužioca
- Ministar nadležan za unutrašnje poslove, po pribavljenom mišljenju Posebnog javnog tužioca, postavlja i razrešava starešinu Službe i bliže uređuje njen rad, u skladu sa zakonom
- O ovlašćenjima policije
- Za postupanje u predmetima krivičnih dela koja su obuhvaćena pojmom VTK, za teritoriju Republike Srbije, bez obzira na mesto izvršenja i zaprećenu kaznu
- Nadležan je Viši sud u Beogradu, u kom je obrazovano Odeljenje za borbu protiv VTK (Odeljenje)
Sudije u Odeljenje raspoređuje predsednik Višeg suda u Beogradu iz reda sudija tog suda
Prednost imaju sudije koje poseduju posebna znanja iz oblasti informatičkih tehnologija
U skladu sa odredbama Zakona o sudijama, Visoki savet sudstva može privremeno uputiti sudiju iz drugog suda na rad u Odeljenjem pri čemu sudija koji se privremeno upućuje mora ispunjavati uslove za izbor sudije višeg suda
- Za postupanje po žalbi nadležan je Apelacioni sud u Beogradu
- Javno dostupne presude u predmetima VTK, na sajtu VS BG: link
- Javno dostupne presude u predmetima VTK, na sajtu Sudska praksa: link
Ovlašćenja
Za preduzimanje pojedinih mera i radnji radi otkrivanja i dokazivanja sajber kriminala ovlaćeni su:
- policija
- BIA
- VBA
Vidi ovlašćenja >>