Ostoja Kalaba
Usvajanjem novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti 2018. godine i njegovim stupanjem na snagu unete su mnoge novine u pravni sistem Republike Srbije, po ugledu na Opštu uredbu o zaštiti podataka o ličnosti EU (GDPR) koja reguliše opšti režim obrade podataka, i tzv. Policijsku direktivu (LED) kojom se regulišu pitanja obrade podataka o ličnosti koju vrše nadležni organi u svrhe sprečavanja, istrage i otkrivanja krivičnih dela, gonjenja učinilaca krivičnih dela ili izvršenja krivičnih sankcija, uključujući sprečavanje i zaštitu od pretnji javnoj i nacionalnoj bezbednosti (poseban režim obrade podataka), u pogledu razrade većeg broja pitanja koja su se ticala prikupljanja, držanja, korišćenja, prenosa i drugih radnji obrade podataka o ličnosti, uz manji ili veći stepen njegovog prilagođavanja karakteristikama domaćeg pravnog sistema.
Imajući u vidu složenost tematike zaštite podataka o ličnosti, fokus ovog rada biće na analizi odredaba važećeg pravnog okvira iz oblasti zaštite podataka o ličnosti, koje se odnose na prekogranični prenos podataka o ličnosti u pravu EU i pravu Republike Srbije, sa akcentom na opšti režim obrade podataka, uz osvrt na pravne mogućnosti sprovođenja ove radnje obrade i njihovu međusobnu usklađenost.
Cilj analize jeste utvrđivanje u kojoj meri je prenos podataka o ličnosti na adekvatan način regulisan u pravu Republike Srbije, koji su njegovi potencijalni nedostaci, gde bi se mogla pronaći određena rešenja, te u kom stepenu je ovaj segment obrade podataka o ličnosti usklađen sa pravom Evropske unije koristeći pozitivnopravni i uporednopravni metod.
Pročitajte više u radu: O. Kalaba, Prekogranični prenos podataka o ličnosti u domaćem pravu i pravu Evropske unije, Evropsko zakonodavtsvo, Vol. 22 (2023), No 84, str. 41-77
Izvor >>