
dr Patrick McClanahan
Istraživač na postdoktorskim studijama na Maks Plank Institutu za proučavanje kriminala, bezbednosti i prava
U kriminologiji postoji ključni koncept po kom okolina ili situacija utiču na našu percepciju i donošenje odluka, što zauzvrat utiče na naše ponašanje, u ovom slučaju na verovatnost izvršenja krivičnog dela (Barnum et al., 2021; Eck & Clarke, 2019). Kada govorimo o ovom procesu donošenja odluka, govorimo o vaganju rizika i koristi povezanih s izvršenjem krivičnog dela. Kada su nagrade veće od rizika, verovatno će doći do zločina (Apel, 2013; Nagin, 2013.). Međutim, zločin je, po definiciji, skriveno ponašanje, ograničavajući sposobnost istraživača da ga procene.
Tokom vremena, istraživači su razvili brojne načine za ispitivanje donošenja zločinačke odluke, uključujući ispitivanje trendova s podacima iz stvarnog sveta, korišćenje pisanih hipotetičkih scenarija i neposredno ispitivanje zločinca
Dok su istraživanja koja su koristila takve metode potvrdila vezu između okoline i percepcije u donošenju odluka, još uvek postoje ograničenja. Na primer, studije o stvarnom svetu mogu potvrditi da se zločin dogodio, ali nemaju perceptualne podatke iz perspektive počinioca (Taylor, 2018.), hipotetički scenariji imaju tendenciju da ispituju samo oblike kriminala manjeg značaja u uzorcima populacije ne-počinilaca, kao što su studenti ( Dhami et al., 2004; Payne & Chappell, 2008; Peterson, 2001), a intervjui sagledavaju perspektivu počinioca, ali njihov značaj umanjuju određeni faktori, kao što su pamćenje i prevara (Elffers, 2010; Nisbett & Wilson, 1977; Small & Cook, 2021 ).
Istraživači na Projektu virtualne provale (Virtual Burglary Project: VBP) prevazilaze ta ograničenja iskorišćavanjem moći virtualne stvarnosti za procenu donošenja zločinačke odluke
Važno je napomenuti da je virtualna stvarnost mobilna i omogućava im da opremu odnesu onima koji znaju najviše o kriminalu, samim prestupnicima (Mania & Chalmers, 2001). Projekat virtualne provale predstavlja međunarodnu, multiinstitucionalnu saradnju, koji koristi VR za ispitivanje donošenja odluka za izvršenje krivičnog dela u brojnim zatvorima širom Evrope i Amerike (Meenaghan et al., 2020; Nee et al., 2019; Van Gelder, 2023; van Gelder i sur., 2017, 2019, 2019.).

U jednoj od najnovijih sesija prikupljanja podataka, dr Patrik Meklanahan s Max Planck Instituta za proučavanje kriminala, bezbednosti i prava (Max Planck Institute for the Study of Crime, Security & Law: MPICSL) otputovao je u Pensilvaniju u SAD i proveo šest meseci prikupljajući podatke od 160 lica osuđenih zbog provalnih krađa koji su na izdržavanju kazne u četiri državna zatvora. Ispitanici su bili podstaknuti da (virtualno) istražuju susedstvo u potrazi za ciljevima u koje će provaliti.
Promatrajući (virtualni) čin počinjenja zločina kako se odvija u stvarnom vremenu i kroz opsežne intervjue sa svakim zatvorenikom, Patrik je mogao razumeti kako određena fizička obeležja kuće ili susedstva čine kuću dobrom ili lošom metom
Polazeći od ovog istraživanja Patrik će objaviti nekoliko empirijskih radova i predstaviti svoje nalaze na mnogim akademskim konferencijama. Važno je napomenuti da Patrik nastoji ljudima pružiti informacije o tome kako mogu smanjiti rizik da postanu žrtve provale. Patrik deli takve praktične savete u MPICSL podkastu Doing Time, Talking Crime (Epizoda 1; Epizoda 2).
Da biste saznali više, kontaktirajte Patrika (@_WPM3_) i MPICSL (@MPICSL) na X (Tviteru), ili posetite stranice:
- Patrick McClanahan: https://www.wpm3.info/; https://csl.mpg.de/en/william-patrick-mcclanahan
- The Max Planck Institute for the Study of Crime, Security & Law (Department of Criminology): https://csl.mpg.de/criminology/research-program
- Portsmouth University: https://www.port.ac.uk/research/research-projects/virtual-burglary
Reference:
- Apel, R. (2013). Sanctions, Perceptions, and Crime: Implications for Criminal Deterrence. Journal of Quantitative Criminology, 29(1), 67–101. https://doi.org/10.1007/s10940-012-9170-1
- Barnum, T. C., Nagin, D. S., & Pogarsky, G. (2021). Sanction risk perceptions, coherence, and deterrence*. Criminology, 59(2), 195–223. https://doi.org/10.1111/1745-9125.12266
- Dhami, M. K., Hertwig, R., & Hoffrage, U. (2004). The Role of Representative Design in an Ecological Approach to Cognition. Psychological Bulletin, 130(6), 959. https://doi.org/10.1037/0033-2909.130.6.959
- Eck, J. E., & Clarke, R. V. (2019). Situational Crime Prevention: Theory, Practice and Evidence. In M. D. Krohn, N. Hendrix, G. Penly Hall, & A. J. Lizotte (Eds.), Handbook on Crime and Deviance (pp. 355–376). Springer International Publishing. https://doi.org/10.1007/978-3-030-20779-3_18
- Elffers, H. (2010). Misinformation, misunderstanding and misleading as validity threats to offenders’ accounts of offending. In Offenders on Offending. Willan.
- Mania, K., & Chalmers, A. (2001). The Effects of Levels of Immersion on Memory and Presence in Virtual Environments: A Reality Centered Approach. CyberPsychology & Behavior, 4(2), 247–264. https://doi.org/10.1089/109493101300117938
- Meenaghan, A., Nee, C., Van Gelder, J.-L., Vernham, Z., & Otte, M. (2020). Expertise, Emotion and Specialization in the Development of Persistent Burglary. The British Journal of Criminology, 60(3), 742–761. https://doi.org/10.1093/bjc/azz078
- Nagin, D. S. (2013). Deterrence in the twenty-first century. Crime and Justice, 42(1), 199–263.
- Nee, C., van Gelder, J.-L., Otte, M., Vernham, Z., & Meenaghan, A. (2019). Learning on the job: Studying expertise in residential burglars using virtual environments*. Criminology, 57(3), 481–511. https://doi.org/10.1111/1745-9125.12210
- Nisbett, R. E., & Wilson, T. D. (1977). Telling more than we can know: Verbal reports on mental processes. Psychological Review, 84(3), 231.
- Payne, B. K., & Chappell, A. (2008). Using Student Samples in Criminological Research. Journal of Criminal Justice Education, 19(2), 175–192. https://doi.org/10.1080/10511250802137226
- Peterson, R. A. (2001). On the Use of College Students in Social Science Research: Insights from a Second-Order Meta-analysis. Journal of Consumer Research, 28(3), 450–461. https://doi.org/10.1086/323732
- Small, M. L., & Cook, J. M. (2021). Using Interviews to Understand Why: Challenges and Strategies in the Study of Motivated Action. Sociological Methods & Research, 004912412199555. https://doi.org/10.1177/0049124121995552
- Taylor, R. B. (2018). How Do We Get to Causal Clarity on Physical Environment-Crime Dynamics? In G. J. N. Bruinsma & S. D. Johnson (Eds.), The Oxford Handbook of Environmental Criminology (p. 0). Oxford University Press. https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780190279707.013.2
- Van Gelder, J.-L. (2023). Virtual Reality for Criminologists: A roadmap. Review of Research, 52, in press.
- van Gelder, J.-L., de Vries, R. E., Demetriou, A., van Sintemaartensdijk, I., & Donker, T. (2019). The Virtual Reality Scenario Method: Moving from Imagination to Immersion in Criminal Decision-making Research. Journal of Research in Crime and Delinquency, 56(3), 451–480. https://doi.org/10.1177/0022427818819696
- van Gelder, J.-L., Nee, C., Otte, M., Demetriou, A., van Sintemaartensdijk, I., & van Prooijen, J.-W. (2017). Virtual Burglary: Exploring the Potential of Virtual Reality to Study Burglary in Action. Journal of Research in Crime and Delinquency, 54(1), 29–62. https://doi.org/10.1177/0022427816663997